Zavičajni muzej Visoko: 18. maj – Međunarodni dan muzeja

18. maj – Međunarodni dan muzeja

Međunarodna muzejska zajednica (ICOM)pokrenula je obilježavanje Međunarodnog dana muzeja (IMD) 1977., koje se od 1992. provodi na određenu temu. Naš muzej ovaj dan obilježava od 2007. godine u kontinuitetu.

Na današnji dan muzeji planiraju kreativne događaje i aktivnosti povezane s temom Međunarodnog dana muzeja, želeći skrenuti pažnju na značaj muzeja kao institucija koje služe društvu i njegovom razvoju i na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njenom očuvanju i afirmaciji, te muzejskoj djelatnosti kao djelatnosti od posebnog društvenog interesa.

Cilj Međunarodnog dana muzeja je podići svijest o činjenici da su „muzeji važno sredstvo kulturne razmjene, obogaćivanja kultura i razvoja međusobnog razumijevanja, suradnje i mira među ljudima“.

Prema podacima ICOM-a primjećen je porast sudjelovanja u Međunarodnom danu muzeja među muzejima širom svijeta. U 2020. godini, uprkos ograničenjima nametnutim samo digitalnim formatom, aktivnosti Međunarodnog dana muzeja dostigle su više od 83 000 000 korisnika na društvenim mrežama, samo 18. maja! Mi smo se također među prvimprilagodili novonastalim okolnostima prouzrokovanim epidemiološkom situacijom i pripremili našu prvu onlajn izložbu starih fotografija na web stranici našeg muzeja koju smo kao jedan od rijetkih muzeja iz BiH podijelili na interaktivnoj mapi međunarodne muzejske zajednice / ICOM-a.

Ovogodišnja  ICOM-ova tema je Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje (The Future of Museums: Recover and Reimagine). Tokom trajanja pandemije COVID-19 sa evidentiranimozbiljnim ekonomskim, socijalnim i psihološkim posljedicama, muzeji su se istakli kao sigurne institucije, tzv. safe zones, sa mogućnošću osmišljavanja načina kako doprinijeti oporavku i aktivno voditi promjene u društvu.

Postavlja se pitanje koliko muzeji mogu u ovako zahtjevnim vremenima doprinijeti svojim lokalnim zajednicama? ICOM-ova tema Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanjenagovještava promjene u radu savremenog muzeja.  Uz tradicionalne aktivnosti prikupljanja, čuvanja i prezentacijebaštine muzejmože biti interdisciplinarno mjesto za interakciju sa korisnicima izajednicom na različitim nivoima (od lokalnog do globalnog).

Zavičajni muzej – Visoko je već praktično pokazao , naročito u posljednjoj godini dana, u smislu saradnje i partnerstva sa kulturnim sektorom i lokalnom zajednicom,da je naš plan jačanje saradnje s institucijama koje dovode posjetitelje (obrazovne institucije, turistički uredi, agencije) isa srodnim institucijama (muzeji, biblioteke, arhivi, udruženja građana, NVO) s ciljemrealizacije zajedničkih projekata.

Aktuelna epidemiološka situacija je pokazala da je postupak digitalizacije muzejskih fundusa – od teksta, preko audio i video zapisa, sve do trodimenzionalnih objekata veoma važan u komunikaciji s posjetiteljima  u današnjem vremenu. Prezentacija muzejskih sadržaja uz pomoć društvenih mreža, pokazala se vrlo  uspješnom. Ovo je prilika da se iskoriste brojne mogućnosti savremenih informacijskih tehnologija za kreiranje virtualnih izložbi i predavanja, interaktivnih edukativnih sadržaja koji će poticati na učenje kroz zabavu, te prezentiranje baštine kroz različite sadržaje.  Mi ćemo i dalje raditi na tome daomogućimo u još većoj mjeri svojim korisnicima zanimljive sadržaje i da muzej budemjesto inspirativnog  okruženja za sticanje novih saznanja i doživljaja. U tome nam veliku podršku može pružiti naš Osnivač / Gradska uprava koja je već pokazala razumijevanje i afinitet u smislu poduzimanja aktivnosti na poboljšanju uslova rada muzeja – pri tome na prvom mjestu mislimo na realizaciju projekta enterijera stalne muzejske postavke što je i tema današnje prezentacije.

Projekat enterijera stalne muzejske postavke

Prezentaciju idejnog projekta enterijera stalne postavke Zavičajnog muzeja imali smo 2018. godine u okviru obilježavanja 65 godina postojanja i rada muzeja.  Autori: Berina Sulejmanović i Jasmin Sirčo.Isti projektanti su autori i glavnog projekta stalne postavke te video animacije sa 3D grafičkim prikazom enterijera izložbenog prostora na spratu muzeja.

Stručne uposlenice, višekustosice Mubera Pulo, Habiba efendira-Čehić i Đenana Ganić radile su na sinopsisu i konceptu stalne postavke muzeja u skladu sa dimenzijama planiranih izložbenih vitrina, a shodno Glavnom projektu enterijera muzejskog prostora za stalnu postavku Muzeja.

Link za video animaciju:

https://www.facebook.com/ZavicajnimuzejVisoko/videos/1210060179430955

***

Koncept postavke

Arhitektonski koncept izložbenog prostora stalne postavke muzeja započinjao bi u ulaznom dijelu objekta, od vrata, izložen na desnoj strani zida s TIMELINE-om, tj. vremenskom crtom događaja koji su obilježili razvoj Visokog kroz historijske periode. Vremenska crta je zamišljena u formi printane grafike ili fototapete sa jednostavnim narativnim i slikovnim prikazom događaja: period, stoljeće ili godina događaja, umanjena slika/grafika karakterističnog eksponata, spomenika ili lokacije i kratak opis događaja. Na lijevoj strani zida od ulaza u Muzej, nalazile bi se lagane zidne vitrine (staklo) u kojima bi bili izloženi reprezentativni artefakti povezani za događaje s vremenske crte. Prezentacija timeline-om bi se nastavila dužinom dva reda stepeništa sve do podesta, iz kojeg se ulazi i izlazi u izložbeni prostor na spratu. Na podestu je predviđen interaktivni display na kojem bi se smjenjivale tematske priče stalne postavke.

Koncept hodne linije je zamišljen u kružnom toku, tako da se postavka može pogledati ulazom na lijeva vrata u razvojnoj putanji od prahistorije do danas, ili ulazom na desna vrata retrospektivno od danas do prahistorije.

Hodna linija započinje ulazom u prvu „sobu“ izložbenog prostora. Ulaz se nalazi s desne strane hodnika. postavkom eksponata koji prezentuju period neolita, te se završava manjom postavkom eksponata iz željeznog doba i antike. Prolaskom kroz lučni prolaz iz prve u drugu sobu izložbenog prostora, hronološki se nastavlja postavka kroz srednjovjekovni period i nadovezuje na osmanski, u kojem vizalnu dominaciju preuzima raznovrsna prezentacija srednjovjekovnog (hladnog) i osmanskog (vatrenog) oružja, starih visočkih zanata, te raznolikost ručnih i terzijskih radova, odjevnih i svakodnevnih predmeta žena visočkog kraja iz etnografske zbirke. Izlaganje će biti popraćeno fotoreprodukcijama nacionalnih spomenika i didaktičkim sadržajem, inkorporiranim u savremeni dizajn postavke.

Tradicionalne muške i ženske nošnje karakteristične za kulturu i etnografiju nacionalno šarolikog stanovništva Visokog zauzima centralno mjesto treće sobe. Prati je bogat i raskošan nakit, te predmeti koji odražavaju zajedničku kulturu življenja, poput dekorativnih elemenata stare bosanske arhitekture (intarzirana vrata Pašagića-Kadića kuće iz 19. stoljeća). U pozadini će etnografsku priču upotpunjavati „light motiv“ koji se sastoji od odabranih fotomotiva iz muzejske fototeke, poput dokumentovane arhitekture u bosanskom stilu, visočkih predjela i ljudi u tradicionalnoj nošnji.

Lučnim prolazom ulazi se u četvrtu sobu, najmanju prostornu jedinicu za izlaganje. Nazvana je „zlatna soba“ u čast gradu Visokom kao adminstrativnom sjedištu Visočke nahije i Sreza visočkog. Zlatnu sobu  predstavljaju dvije izložbene kompozicije: zbirka orijentalnih dokumenata i rukopisa i umjetnička zbirka. S lijeve strane izloženi su odabrani dokumenti i rukopisi nastali u slijedu s kraja osmanskog i tokom austrougarskog perioda. S druge, desne strane izloženi su motivi grada Visokog na slikama bosansko-hercegovačkih slikara Mujezinovića, Jolića, Vasiljevića, Marinkovića i Krzovića, koji na svojim crtežima i slikama otkrivaju predjele urbanih i seoskih panorama stare visočke čaršije.