Biologinja Mary Jane West-Eberhard iz istraživačkog instituta Smithsonian Tropical u Costa Rici fokusirala je svoj rad na razumijevanje biološke varijacije. Kako kaže, ponekad pojedinci sa istim genima mogu pokazati dramatične razlike.

Kraljica pčela i njeni “radnici” imaju iste gene, ali vrlo različite sudbine. Leptir rođen u jedno doba godine može živjeti mnogo duže od onih rođenih u drugim sezonama. Neke ribe čak mogu promijeniti spol kao odgovor na promjene u okolini.

Mary Jane kaže kako se na istim biološkim principima može pojasniti zašto se ljudi rađaju i razvijaju u različitim oblicima.

Neki ljudi skloni su visceralnim masnoćama koje okružuju vitalne organe, dok drugi imaju potkožne ili subkutanealne masti na ekstremitetima i drugim dijelovima tijela. Ove dvije vrste masnoća drugačije se odražavaju na zdravlje jer, kako su pokazala nedavna istraživanja, visceralna mast povezana je sa dijabetesom tipa 2 i srčanim bolestima.

Analize biologinje West-Eberhard pokazuju da sklonost ka debljanju te raspored masnoća u tijelu ovise od toga kako su osobe hranjene još dok su bile fetus. Kako kaže, nedovoljno hranjene bebe su podložnije infekcijama i najverovatnije će akumulirati visceralnu masnoću u abdomenu.

“Tragično je kada pogledate ljude koji se sele u urbana područja, tražeći svoje bogatstvo, kako u skučenom budžetu kupuju jeftine namirnice koje su loše za njih. Osobe čije su majke jele zdravu domaću hranu, sklone su odbraniti se od visceralne masti unutar materice. Međutim, takve osobe nailaze na problem kada prestanu jesti zdravu hranu i jedina hrana koja im postane dostupna je puna fruktoze i jeftinih ulja”, pojašnjava West-Eberhard.

Visceralna masnoća je masnoća koja se nalazi duboko u trbušnoj duplji, ispod mišićnog sloja, i ona oblaže organe poput jetre, bubrega, srca i pankreasa. U tome leži odgovor zašto neki ljudi cijeli život imaju takozvani pivski stomak.

West-Eberhard ističe kako je jasno da ljudi koji su skloni razvoju visceralne masnoće moraju vježbati puno više da bi zadržali normalnu kilažu.

Razlikovanje ljudske masti i načina na koji one utječu na zdravlje može objasniti zašto se naučnici ne mogu složiti oko vrijednosti indeksa tjelesne mase.

Stoga, iako je subkutanealna ili potkožna mast ona koja najviše smeta gojaznim ljudima, to jest ona koju mogu uhvatiti ispod kože, visceralna masnoća je ona koja je odgovorna za različita patološka stanja poput gojaznosti, povišenog krvnog pritiska, kardiovaskularnih i drugih poteškoća.

klix.ba/visoko.ba