Zašto još uvijek skupo plaćamo gorivo

Almir Muhamedbegović / nomad.ba

Rekordno niska cijena barela sirove nafte zabilježena je prošlog mjeseca.

U februaru 1999. godine prosječna cijena barela nafte je iznosila 19,30 USD. Te godine prosječne cijene dizel goriva u BiH su bile oko 1,05 KM, a benzina oko 1,20 KM. Prema podacima portala Macrotrends, barel sirove nafte je na kraju marta 2020. dostigao svoj rekordno nizak iznos od 20,50 USD. O kakvom se strmoglavom padu radi dovoljno je podsjetiti da je još u decembru 2019. prosječna cijena barela sirove nafte bila oko 61 USD.

Danas, zbog drastičnog opadanja potražnje na svjetskom tržištu, prosječna cijena barela nafte, nakon svojih historijskih visokih uspona, ponovo je skoro došla na nivo od prije 21 godine. Ipak, cijena dizela je danas u BiH i dalje nešto manja od 2KM, dok cijena benzina i dalje prelazi 2KM.  Shodno situaciji u kojoj proizvođači nafte već imaju probleme zbog nedostatka prostora sa skladištenje nafte, te prognozama o daljem padu cijena, građani u BiH s pravom očekuju značajan pad cijena goriva na benzinskim pumpama.

Brzo poskupimo nikad da pojeftinimo

Ali kako to obično biva, drastično smanjenje cijene nafte na globalnom tržištu nije izazvalo osjetne promjene cijena na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini.

„To su nam stare zalihe nabavljene po starim višim cijenama“, spremno objašnjavaju svoj „delikatan“ položaj distrubuteri i dalje nastavljaju: „Pratimo kretanje na svjetskim tržištima, razmatramo šta se dešava, uskoro podnosimo zahtjeve za smanjenjem cijena goriva, građani ne razumiju globalno tržište, naše marže su male bla, bla…“

Uglavnom dobro poznati beskrajni spektar špekulativnih manipulacija uvoznika i distributera nafte, koji čujemo svaki put kad cijene nafte padaju, i uvijek samo sa jednim ciljem: pružiti snažan otpor da se cijene goriva svedu na razuman nivo. A nakon toga zamazati oči neznatnim prosječnim sniženjem cijene goriva od oko 5% (5-15 feninga).

Najzad je 01.04.2020. preko 200 obavijesti o korekciji cijena (valjda sniženju) upućeno nadležnom Federalnom minstarstvu trgovine. Ono što je  građanima posebno iritantno je da su u proteklih 15 godina u obrnutim situacijama (pri porastu cijena nafte na globalnom tržištu) distributeri uvijek reagovali brzinom munje i povećanjem cijene goriva najčešće proporcionalnom  povećanju cijena nafte.

Zabrinuti Naftni komitet BiH

Prije dva dana, reagujući na informacije iz medija da je cijena dizela i benzinskog goriva niža u Hrvatskoj nego u BiH, promptno se oglasilo udruženje pompeznog imena Naftni komitet BiH: „Na osnovu podataka kojima raspolaže Naftni komitet u BiH, cijene goriva u Hrvatskoj, koja se navodi kao primjer, više su nego u Bosni i Hercegovini. Konkretno na današnji dan, 01.04. prosječna cijena dizela u Hrvatskoj  je za oko 8 posto viša nego u BiH, dok je cijena benzina viša za oko 3 posto”.

Navedeno udruženje, čije aktivnosti većinom prolaze ispod radara javnosti, su 2016. osnovale firme  Petrol (kćerka kompanije NIS a.d. Novi Sad), G-Petrol (kćerka kompanije Petrol a.d. Ljubljana ) i Holdina (kćerka kompanije Ina d.o.o. Zagreb).  Ovo udruženje je od 2017. postalo član Svjetskog naftnog komiteta (WPC) sa sjedištem u Londonu. U  ovom udruženju osim tri firme iz Federacije BiH (Kopeks Sarajlić d.o.o., AC Oil d.o.o. Mostar i Čavkunović d.o.o, Bihać) nema ostalih firmi koje se bave prodajom i distribucijom iz FBiH, niti ijedne iz RS.

„U trenutnim okolnostima se treba suzdržati od paušalnih analiza koje rezultiraju pogrešnim informiranjem javnosti i građana“, upozorili su iz Naftnog komiteta BiH.

Najskuplje gorivo za najsiromašniju državu

Da li je baš tako kako tvrde najveće tri naftne trgovačke kompanije u BiH? Prema podacima sa stranice Globalpetrolprices zaključno sa 30. martom prosječne cijene goriva (dizel i benzin) u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori,  Mađarskoj, Austriji su date kako slijedi:

Slika ima prazan alternativni atribut; njen naziv fajla je img_3254.jpg

Prostim upoređivanjem se može zaključiti da je prosječna cijena benzinskog goriva u BiH sa 31. martom bila viša 8% od cijene istog goriva u Hrvatskoj, a ne kako to tvrdi navedeno udruženje naftaša. Također, cijena dizela u isto vrijeme u BiH jeste bila niža od cijene u Hrvatskoj ali ne za 8%, nego za 1,85%.

Pomenuto udruženje, najznačajnih naftnih igrača na tržištu BiH sa sjedištima u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji u svom nabrzinu sastavljenom saopštenju, s očitom namjerom da smanji realno nezadovoljstvo kupaca previsokim cijenama goriva nije nažalost navelo izvore podataka kojima raspolažu, ali su zato naveli da zapošljavaju 3.000 radnika, pa im valjda stoga treba vjerovati. Navedeno udruženje se, naravno, nije bavilo nekim drugim sitnicama poput, recimo minimalnih plaća, ali zato jeste Evropska agencija za poboljšanje uslova života i rada (Eurofound).

Trošarine ili harač bez pokrića

Sada pogledajmo koliko država uzima od litre goriva. Trošarina po litri, u zavisnosti od vrste goriva se kreće od 0,30 do 0,45 KM. Zatim slijede jedinstveni nameti koji bi trebali da nam obezbijede kvalitetne ceste i koje građani vide kao putni harač, pod zvaničnim nazivom „putarine”.

Krenimo sa manjim haračem. To je putarina od 0,15 KM za „održavanje puteva“. Za sada se na njima najbolje održavaju duboke udarne rupe. Zatim slijedi i najpopularniji harač, putarina  za „izgradnju autoputeva i  za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva“. Manje-više radi se o nepostojećim putevima, ali u virtuelnom svijetu državne propagande oni izgledaju kolosalno. Ovaj harač iznosi 0,25 KM/litri.  Na sve ovo, država obračuna i porez na dodatnu vrijednost od 17%.  Ovo dodatno stimuliše državu da cijenu goriva drži na što većem iznosu.

Slika ima prazan alternativni atribut; njen naziv fajla je img_3255.jpg

Kako to dobro funkcioniše, pokazuju novi uspjesi kojima maše Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Naime, tokom mjeseca marta 2020. na ime PDV poreza je prikupljeno 652 miliona KM,  što je povećanje za 59 miliona u odnosu na mart 2019. Ostaje da se nadamo da će vladajućoj partijskoj bratiji biti dovoljno pomenutih 659 miliona KM prikupljenog poreza na dodatnu vrijednost da prebrodi sljedeći mjesec.

Između čekića i nakovnja

Imati najskuplje gorivo, a nekoliko puta manju minimalnu platu, bez koje u ovom momentu mnogi radnici u ovoj zemlji već ostaju (oko 7.000 radnika je dobilo otkaz u FBiH) je samo jedan od mnoštva tmurnih socijalnih paradoksa, koji  građane BiH, u vrijeme pandemije, dodatno opterećuje. Vlada je toga svjesna ali se ni po koju cijenu ne odriče svih nameta kojima je opteretila cijene goriva. S druge strane, ni trgovci žedni profita se ne odriču visoke marže, koja je u ovom momentu i do 0,5 KM po litri goriva.

Da za kraj ne spominjemo koliko cijene goriva utiču na sve ostale cijene i u konačnici na troškove građana. Niti ćemo ovaj put postaviti pitanje zašto do sada nije snižena cijena zemnog gasa čija je cijena na svjetskom tržištu takođe strmoglavo pala.

Neutažna žeđ trgovaca i pohlepa nezasite, socijalno potpuno neosjetljive države, koja visokim porezima hrani svoju neefikasnu i stranački upravljanu administraciju, stavlja sve građane, a posebno socijalno najranjivije kategorije u ovoj zemlji u poziciju između čekića i nakovnja. I čelik trpi zamor materijala. Sve ima svoje granice.