Zašto i ko je na vrh prioriteta stavio Izborni zakon BiH?

Razgovori bez dogovora o prioritetu koji Evropska unija nije svrstala među one trenutno ključne. Pa, ipak, fokus i dalje ostaje na izmjenama Izbornog zakona BiH. Uprkos tome što su stajališta vladajuće koalicije iz dana u dan sve udaljenija. Pitamo se zašto i ko je na vrh prioriteta stavio ovo pitanje? Je li riječ o novim ucjenama čelnika HDZ-a BiH ili mudroj igri bh. politike?

Reakcije su, kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragana Čovića – kao da rade nešto veliko.

Ako veliko i nije, zamjena jeste. Razdaljina između dvije zgrade manja od kilometar, važnost pozicije mnogo viša. U zgradi Predsjedništva BiH Dragan Čović, glavni zagovornik izmjena Izbornog zakona, nije bio punih 6 godina. Vremena se mijenjaju, pa je prepreka što ranije nije bilo. Sve kroz evropske vrijednosti, a za vlastitu potvrdu.

„Onaj kandidat koji dobije najviše glasova među Hrvatima na razini Federacije uz to morao bi pobijediti u najmanje tri kantona od tih pet. Neki to odmah zovu trećim entitetom, to je ona stara slagalica, što god pokušaš – treći entitet“, objašnjava Čović.

Da je staro – jeste. Nije ovo prvi saziv vlasti kojem je Izborni zakon jedan od ključnih proriteta. Pregovori – jedni, drugi, treći. Rješenja u par deka, kurs isti, dogovora nema. Pa su na stolu ponovo i stari prijedlozi, poput onog od prije 2 godine koji rješava tehničke izmjene i CIK BiH.

„Taj tekst zakona ili tekst baziran na tome može uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru“, kazao je SDP-ov Nerin Dizdar, član Radne grupe za izmjene Izbornog zakona.

„Ja sam od onih koji govori da treba rješavati pitanje izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, ali samo paralelno sa izmjenama Ustava. Nismo promijenili kurs“, kazao je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.

„Mi smo u BiH često primorani razmatrati neka frankeštajnska rješenja, imamo Dayton, imamo Ustav i imamo nas koji smo ostali – sa malo ili veliko o, ne možemo da se dogovorimo ni oko toga“, kazala je Sabina Ćudić, zastupnica NS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Pa kad ne možemo, zašto toliko insitiramo kao da moramo odmah i hitno? Nisu izmjene Izbornog zakona među reduciranim uvjetima za otvaranje pregovora. Barem ne zvanično. Ko je proglasio hitnim prioritet koji to nije?

„Izborni zakon najviše zbog najave visokog predstavnika da će nametnuti rješenje Izbornog zakona – to ga je gurnulo na viši prag hitnosti“, kazala je Mia Karamehić-Abazović, zastupnica NiP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Schmidt u ultimatumima i čekanju. Vlast u najavi dogovora sa mogućnošću odgode. Febraur najavljen za finalizaciju Izbornog zakona na pola, a nje nema, pa cijela priča sve više liči na kupovinu vremena.

„Smatram da je ovo jedna velika farsa i da se kupuje vrijeme, da visoki predstavnik ne bi intervenisao“, kazao je ZNG-ov Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda BiH.

Cilj je otvaranje pregovora u martu. Toga nema ukoliko Schmidt nametne izmjene zakona. Jer bilo bi jasno, ako kome već nije, da se sami dogovoriti ne možemo. U Evropu hoćemo. Na guranje, i po našim pravilima. Etničkim.

„Njih nikad nije ni interesovao Ustav BiH, niti zakoni ove države, niti odluke Ustavnog suda – i to pokazuje da živimo u jednoj anarhiji. Evropski standard nije ovo što se zagovara“, ističe Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Svjesna je toga i vladajuća koalicija. Jednako kao što znaju da ruku za izmjene Ustava – nužne za evropske standarde nemaju. Ostaju one tehničke, i lične želje nezaobilaznog faktora koji je jedini i uputio konkretan prijedlog. Status kvo u državi, politički poeni u najavi.

„Ako je bio cilj da se HDZ razvlasti, da se neka demokratizacija među Hrvatima dogodi – ovo je potpuno pogrešan put. Što više puta Željko Komšić faktor i bude izabran, HDZ ce biti sve veći faktor i sve manje će imati opozicije, ja ne znam kako to nekome više nije jasno“, poručuje historičar Dragan Markovina.

Akademik Slavo Kukić navodi kako Čoviću ne treba teritorijalni kontinuitet: „Šta će mu teritorijalni kontinuitet? Njemu treba rješenje koje jamči vječnost i njemu i HDZ-u“.

Izborna je godina, borba je počela. Dokaz za napredak vladajućoj koaliciji bilo bi otvaranje pregovora sa Unijom. Ulog dovoljno vrijedan za mudre političke poteze. Jer nakon marta barem polovini koalicije ne bi smetalo ni da Schmidt zakon nametne. Očito dobro zamišljena politička igra.

Visoko.ba/federalna.ba