Zanimljivosti: kiša, snijeg, sunce…

Zašto pada kiša?

Planet Zemlja je svojim većim dijelom prekrivena vodom. Od ukupne površine naše Planete, oko 2/3 je prekrivaju mora i oceani, a 1/3  kopno. Kad sunce zagrijava površinu Zemlje, isparava se voda. Zagrijani zrak i plinovita vodena para se dižu sa zemlje.

Pokušaj na prozoru ostaviti posudu s vodom. Vidjet ćeš, nakon nekoliko dana voda će potpuno nestati. Kamo je otišla? U atmosferu  (zrak koji se sastoji od mnogo plinova i spojeva, a obavija naš planet i štiti ga od loših stvari). Kao i voda iz tvoje posude, tako isparava i voda iz velikih rijeka, jezera i mora. Nakon kiše ulice, trgovi, planine i livade su vlažne i mokre od kišnih kapi, ali ubrzo se osuše, jer ta voda isparava i odlazi u atmosferu. Ondje se skuplja u velike oblake i, kao kad je čaša puna, ako doliješ previše onda se prelije. Dakle, ako se u atmosferi skupi previše vode, kad ta voda u oblacima postane preteška, pada na zemlju kao kapljice koje zovemo – kiša.

Zašto pada snijeg?

Ako je temperatura u oblaku vrlo niska, iz njega padaju pahuljice snijega koje se sastoje od zaleđenih kapljica vode – kristalića leda.

Kad se kapljica smrzne ona će nastaviti rasti – kristalići leda rastu tako da se na njih lijepi vodena para. Dakle, snježna pahulja je nakupina većeg ili manjeg broja snježnih kristala različitog oblika.
Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristalIća se nalaze praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.

Snijeg najčešće pada na temperaturi zraka oko 0°C jer topliji zrak može sadržavati više vlage.

Zašto je snijeg bijele boje?

Snijeg je bijele boje zato što je on Sunčevo ogledalo!
Sunčeva svjetlost je bijele boje. Snijeg za razliku od drugih stvari ne upija Sunčevo svjetlo, nego ga odbija od sebe i tako pahuljice postaju Sunčeva ogledalca!

Zašto je sunce na zalasku crvene boje?

Divan, crven zalazak sunca, toplih i sjajnih boja, spada u najljepše prizore što ih možemo zamisliti. Tada ponekad, gledajući ga, kažemo: “Vidi kako je Sunce crveno!”
Ali Sunce nam samo izgleda crveno u to doba dana. Zapravo, tog istog trenutka, hiljadama kilometara daleko na zapadu, ljudi promatraju to isto Sunce i njima uopće ne izgleda crveno.

Boje zalaska Sunca su posljedica udaljenosti što je Sunčeva svjetlost mora prijeći kroz našu atmosferu. Što je Sunce niže, njegova svjetlost mora prolaziti kroz veći dio Zemljine atmosfere.

Sunčeva svjetlost predstavlja mješavinu svjetlosti svih boja. Mi obično mješavinu svjetlosti vidimo kao bijelu. Ali, atmosfera sadrži mnoge čestice zraka, prašine, vodene pare i nečistoće. Kad svjetlost prolazi kroz atmosferu, spomenute čestiče rasipaju različite boje. Naša atmosfera više rasipa ljubičastu, plavu i zelenu svjetlost nego crvenu i žutu.

Tako, kad je Sunce nisko na horizontu, čini nam se da zbog toga rasipanja svjetlosti vidimo crvenu i žutu boju, pa nam zbog toga i zalazak Sunca izgleda crven.