Zakon o državnoj imovini dalje od Predsjedništva BiH ne može

Prijedlog zakona o državnoj imovini koji propisuje da je Bosna i Hercegovina jedini vlasnik dalje od odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine neće moći. Samo dan nakon usvajanja u ovoj instituciji, jasno je da nema saglasnosti da ovaj zakon bude dio odluka državnih parlamentaraca. Kao i obično, problem nadležnosti ili, konkretnije, interesi pojedinih struktura. Zakonom bi se zaustavilo neustavno raspolaganje i bogaćenje nižih nivoa vlasti na štetu države.

I samo usvajanje u Predsjedništvu korak je naprijed u odnosu na niz višegodišnjih pokušaja da ugleda svjetlo dana. A u njemu ne bi trebalo biti ništa sporno. Država je titular i nosilac prava, a entiteti mogu da raspolažu dijelom imovine. Bez njega neustavnim zakonima u RS-u imovina se prisvajala i dijelila. Stoga nikoga nije iznenadio glas članica Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je bila protiv.

“To je uvijek ubiranje političkih poena, kad kažete – sad ćemo mi nešto riješiti. Pa, nećete riješiti ništa. Preglasavanjem se ništa ne može riješiti, u ovoj zemlji se nikad ništa u cijeloj njenoj istoriji nije moglo riješiti preglasavanjem. Neće se riješiti ni pitanje bilo da je riječ o imovini ili o gasu ili bilo čemu drugom”, kazala je ona.

“Država Bosna i Hercegovina ima pravo – i to piše u presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – da regulira pitanje državne imovine čiji je ona titular. Država Bosna i Hercegovina je nasljednik državne imovine Socijalističke, odnosno Republike Bosna i Hercegovina, te imovine koja je pripadala bivšoj SFRJ”, istakao je Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (SDP).

Kako političke strukture nisu bile voljne da se bave pitanjem državne imovine, Međunarodna zajednica je u više navrata pokušala zaustaviti knjiženje imovine na niže nivoe vlasti. 2005. godine tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Poljoprivredno zemljište, šume i rijeke u vlasništvu su države. Prirodna bogatstva u kojima RS vidi fabriku novca bez mnogo ulaganja, pa na trerenu entitetni uživaju veće ovlasti od same države.

“Ako dođe do centralizacije Bosne i Hercegovine, a neće doći jer samo dejtonska Bosna i Hercegovina ima budućnost i nikakva druga, a ovo minimiziranje, ponižavanje, omalovažavanje Hrvata i Srba, pokušaj istjerivanja sa ovih prostora, pokušaj onemogućavanja stava, mišljenja i poštivanja opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ne vodi ničemu”, komentar je Sanje Vulić, zastupnice SNSD-a u Zastupničkom domu BiH.

“Mene čudi što gospođa Cvijanović nije odmah uložila veto da to ide u NSRS, ali nema veze. Šta god da se desi, takva odluka nikada ne može proći u bilo kojoj parlamentarnoj proceduri”, poručuje Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Zastupničkom domu BiH.

“To vjerovatno znači da će ići i na neko pravo veta u NSRS-u. U dvodomnom odlučivanju – u Predstavničkom domu moguće je napraviti neku parlamentarnu većinu, u Domu naroda, nažalost, ne zbog blokade i stava svih predstavnika iz bh. entiteta RS, a ne znam ni kako bi se HDZ postavio”, kaže Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

A bez zakona, apsolutna sloboda autokratije rezervisana je za nekolicinu dominantnih stranaka. HDZBiH danas konkretan:

“Šokiran sam da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, njih dvojica koji su glasovali za to, ne znaju da nisu nadležni za predlaganje zakona u parlamentarnim skupštinama. Već su ranije predlagali zakon koji uopće nije razmatran u parlamentu, niti će biti ovaj razmatran”, poručuje Marinko Čavara, dopredsjedavajući Zastupničkog doma BiH (HDZBiH).

Dakle, od usvajanje zakona, bar u ovakvoj formi, zasad nema ništa. Svjesna je toga i opozicija u Federaciji BiH.

“Možda je dobra stvar da prvi put neki državni organ usvoji određeni prijedlog zakona koji može biti osnova za dalji rad, naravno imajući u vidu procedureodnosno način donošenja odluka na nivou institucija Bosne i Hercegovine teško je očekivati da može proći”, kaže Šerif Špago, zastupnik SDA u Zastupničkom domu BiH.

“Smatram da je trebalo mnogo više truda uložiti na usaglašavanje teksta zakona o državnoj imovini i da se tek tada pusti u parlamentarnu proceduru. Ovako je potupno poznata sudbina tog zakona”, ističe Šemsudin Mehmedović, zastupnik stranke Naprijed u Zastupničkom domu BiH.

Zakona koji se još od Dejtona pokušava usaglasiti kako bi dobio saglasnost i zadovoljio apetite oba entiteta. Trideset godina otuđivanja, proknjižavanja i zloupotreba bez ikakve odgovornosti. Pa šta je onda koja godina više?

Visoko.ba/federalna.ba