Prema Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH ( “Službene novine FBiH“ br. 2/06 ), član 39., u sklopu procedure za izdavanje urbanističke saglasnosti, investitor za čiji projekat se smatra da ima ili može imati negativan uticaj na okoliš dužan je prethodno pribaviti Okolinsku dozvolu koja prethodi urbanističkoj saglasnosti i za krajnji cilj ima visoki stepen zaštite okoliša, a koja kao pravni institut treba da pomogne lokalnoj upravi i državnim općinskim službenicima u boljem planiranju prostorom.
Kada se radi o novim objektima, pogonima i postrojenjima, instrumentarij Okolinske dozvole bi trebao da djeluje preventivno i da sprječava da produkti tehnološkog procesa prekomjerno djeluju na bitne sastavnice životne sredine: zrak, vodu i tlo, odnosno sprječava da djeluju iznad propisanih parametara zagađivanja i na taj način na temelju strožijih standarda trebao bi onemogućiti instaliranje onih tehnologija koje predstavljaju zastarjela rješenja kao ekološki nepovoljna i ekonomski neisplativa.
Procedura procjene uticaja na okoliš u FBiH provodi se kroz prethodnu procjenu uticaja na okoliš i studiju uticaja na okoliš.
Procjena uticaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata, s obzirom na okoliš, kao i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se negativni uticaji sveli na najmanju moguću mjeru, te postigao visok nivo njegove zaštite. Zakonom o zaštiti okoliša ( “Službene novine FBIH“ br. 33/03; član 53-64 ) propisana je procedura procjene uticaja na okoliš, a na osnovu Pravilnika o pogonima i postrojenjima ( “Službene novine FBiH“ br. 19/04; član 3-4 ) definirani su pogoni i postrojenja za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš.
Ukoliko se radi o pogonu i postrojenju koje se po kapacitetu tretira u skladu sa članovima 5. i 6. Pravilnika, za koje se procjena uticaja na okoliš vrši na osnovu provjere Federalnog ministarstva, onda se Zahtjevom za prethodnu procjenu uticaja na okoliš daju relevantni odgovori na niz kriterija kao što su karakteristike projekta, lokacija projekta i osjetljivost okoliša geografskih područja koja vjerovatno mogu biti pod uticajem projekta uzimajući u obzir niz faktora, kao i karakteristike potencijalnog uticaja.
Federalno ministarstvo potom uključuje nadležne organe i zainteresirane subjekte u postupak kroz niz aktivnosti od kojih je i organizacija javne rasprave na lokaciji koja je najbliža lokaciji projekta i to radi u saradnji sa investitorom koji je dužan da animira javnost za učešće u javnoj raspravi.
Nakon toga Federalno ministarstvo izdaje Rješenje o izradi studije uticaja na okoliš kojim se precizira njen sadržaj. Odluka po kojoj nije potrebna procjena uticaja na okoliš, a koju također donosi Federalno ministarstvo, u postupku Zahtjeva za prethodnu procjenu uticaja, automatski se smatra Zahtjevom za izdavanje Okolinske dozvole. Nakon izdavanja Rješenja investitor bira konsultanta koji će pripremiti Studiju uticaja na okoliš sa liste nosioca izrade Studije od kojih je jedan i Enova d.o.o. Sarajevo koja je bila konsultant na izradi Elaborata Studije uticaja na okoliš za izgradnju objekata i uspostavu sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja komunalnog otpada Općine Visoko. Sadržaj Studije je propisan Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš te je po izradi investitor predaje Federalnom ministarstvu na odobravanje, koje u saradnji sa investitorom uključuje javnost u postupak na isti način kao i kod postupka prethodne procjene uticaja na okoliš. U okviru postupka ocjene Studije, Federalno ministarstvo može zahtijevati ispravku Studije i potom njenu konačnu predaju, može odobriti Studiju uticaja na okoliš ili može odbaciti Studiju uticaja na okoliš ukoliko se utvrdi da projekat nije u skladu sa planovima zaštite okoliša na državnom i/ili lokalnom nivou, značajno zagađenje okoliša projektom ili projekat nije usklađen sa međunarodnim obavezama države po pitanju zaštite okoliša. Ako nema zahtjeva za izmjenama Studije, Ministarstvo izdaje Rješenje o odobravanju Studije uticaja na okoliš, nakon čega investitor predaje zahtjev za Okolinsku dozvolu u skladu sa članom 69. Zakona o zaštiti okoliša. Rok za izdavanje Okolinske dozvole kojoj je prethodila izrada Studije uticaja na okoliš je dva mjeseca od dana podnošenja Zahtjeva.
Ako analize predviđaju da će se na području općine Visoko u narednih pet godina proizvesti ukupno 38.437,99 tona novog otpada te da od navedene količine ima 16.605,21 tona komercijalnog (reciklažnog) otpada, a 8.456,36 tona za potrebe kompostane, to znači da će se od ukupne količine samo 13.376,42 tona otpada deponovati na Regionalnoj deponiji Mošćanica. Obzirom da će se na predviđenoj lokaciji graditi kompostana kao sastavni dio novih sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu jasno je šta bi se u budućnosti trebalo dešavati sa značajnim količinama otpada. Tome svakako treba pridodati i dodatne količine otpada koje će se silom prilika zadržavati na deponiji obzirom da Mošćanica ima jasno precizirane uslove šta se u njoj može odložiti jer mi definitivno još uvijek nemamo nikakva rješenja kada su u pitanju količine otpada koji po definiciji nije komunalni i kojeg kao takvog Mošćanica ne prima, a mi ga uveliko proizvodimo.
Za projekat Centra za upravljanje otpadom nije rađena prethodna procjena uticaja na okoliš tako da nisu identificirani specifični uticaji ovog projekta na okoliš pa tako ni na okolno stanovništvo koje uglavnom ovaj problem vidi opasnim u onoj mjeri u kojoj je ugroženo njihovo zdravlje, a u ovom slučaju i privredni ambijent budućeg dijela industrijske zone u Očazima što pokazuju navodi koji govore o peticiji koju potpisuju i uposlenici privrednih društava.
Obzirom da je proceduri izdavanja Okolinske dozvole u ovom slučaju prethodila izrada Studije uticaja na okoliš, uz zahtjev za izdavanje Okolinske dozvole koji se predaje na protokol Federalnog Ministarstva za prostorno uređenje i okoliš dostavlja se i Studija. Ako se utvrdi da je Zahtjev pripremljen u skladu Zakonom o zaštiti okoliša isti se uzima u razmatranje i pokreće se procedura izdavanja Okolinske dozvole. Federalno ministarstvo u saradnji sa investitorom potom uključuje nadležne organe i zainteresirane subjekte u postupak javne rasprave. Obzirom da su po ovom pitanju ispoštovane sve zakonom naprijed navedene procedure te da je od održavanja zadnje javne rasprave prošlo skoro 3 mjeseca, a ako se pretpostavi da je Ministarstvo prihvatilo Studiju onda samo ostaje pitanje da li je upućen zahtjev za izdavanje okolinske dozvole? Ili, pitanje, zašto zahtjev za izdavanje okolinske dozvole nije upućen, ako nije, obzirom da za to ne postoje zakonske prepreke? Ili to znači da Ministarstvo ne odobrava Studiju? To su odgovori koje zainteresirani građani i privrednici trebaju potražiti umjesto peticija koje su neadekvatno adresirane i pripremiti se za predstojeću javnu raspravu ako do nje dođe, a izvjesno je da bi trebalo doći. Ovo je jedan od kapitalnih problema naše općine i ne bi se trebao pretvarati u populizam iako, lično, smatram da bi se u narednim mjesecima baš mogao događati jedan takav scenarij od kojeg suštinski niko neće imati koristi, a najmanje građani i javna uprava.
