Za Visoko.co.ba piše dr.Zijad Handžić: Depresija

Trenutno se depresija smatra četvrtim zdravstvenim problemom u ukupnoj populaciji u svijetu, a u BiH, u poslijeratnom periodu, zauzima jedno od vodećih mjesta. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije od depresije boluje oko 300 miliona ljudi širom svijeta uz tendenciju stalnog porasta. Riječ depresija potiče od latinske riječi deprimere što znači pritisnuti, utisnuti ili udubiti. Kod depresije dolazi do poremećaja raspoloženje u pravcu produbljivanja neraspoloženja. Javlja se u svakoj životnoj dobi, a najčešće između 25-te i 40-te godine života. Češće je zastupljena kod žena nego kod muškaraca. Povećan rizik oboljenja javlja se kod djece koja su izgubila roditelje prije 12-te godine života kao i kod onih čiji su roditelji skloni konzumiranju alkohola i svakodnevnom međusobnim razmiricama. Osim što izaziva psihičke probleme, depresija dovodi i do tjelesnih oboljenja, a kod teške depresije određeni broj pacijenata izvršava i samoubistvo.

Postoji više klasifikacija depresije, a najprihvatljivija je ona koja se bazira na glavnim i dodatnim simptomima. U glavne simptome, spada produbljivanje neraspoloženja,gubitak interesovanja, smanjene aktivnosti, a u dodatne simptome spada gubitak koncentracije, smanjenje samopouzdanja, gubitak apetita, smetnje spavanja,pesimizam, misli o samoubistvu. Uzimajući u obzir broj i osobenost nabrojanih simptoma depresiju klasificiramo na blaži vid depresije, srednje tešku depresiju i tešku depresiju. Blaži tip depresije sadrži 2 glavna i 2 dodatna simptoma. Srednje teška depresija sadrži 2 glavna i 3 dodatna simptoma, dok tešku depresiju karakteriše postojanje 3 glavna i najmanje 4 dodatna simptoma depresije. Npr. ako bolesnik gubi interesovanje i smanjuje svakodnevne aktivnosti, ima gubitak samopouzdanja, pati od nesanice i smanjuje mu se apetit onda to spada u srednje tešku depresiju.

Na razvijanje depresivnog stanja utiču mnogi faktori.Serotonin, dopamin, noradrenalin i acetylcholine su supstance tzv. neurotransmiteri koje se luče u organizmu i poremećaj njihove ravnoteže direktno djeluje na pojavu depresije. Menopauza, gubitak bliske osobe, razvod braka, gubitak posla, neostvarene ambicije, penzionisanje, hronične bolesti, teška oboljenja itd. mogu, također, biti uzrok depresije. Problem depresivnih bolesnika ogleda se i u tome što su često stigmatizirani od svoje okoline, pa čak i od najbliže rodbine koja njihovo stanje tretira kao ljenost,zapostavljenost ličnog izgleda i neopravdano nezadovoljstvo, a ne kao bolest za koju oboljeli ne snose krivicu. Depresivni bolesnici trebaju razumijevane i podršku od bliskih osoba kako bi što prije izašli iz tog stanja, a ta podrška, na žalost, najčešće izostaje. Zato se bolesnici povlače u osamu i podižu zid između sebe i drugih kako bi se bar malo zaštitili od stalnih kritika. To produbljuje njihove patnje i stvara preduslove za razvoj još težeg oblika depresije. Dokazano je da i način ishrane u znatnoj mjeri doprinosi razvoju ove bolesti.Česta ishrana fastfood-om ne sadrži materije neophodne za pravilno funkcionisanje organizma što,također, doprinosi razvoju depresije. Zato treba konzumirati mediteransku ishranu tj. ribu, maslinovo ulje,što više povrća i voća. Neophodno je i bavljenje sportskim aktivnostima prilagođenih fizičkom stanju pacijenta kao i vježbanje joge.

Liječenje depresije iziskuje dosta vremena, strpljenja i znanja. U zavisnosti od vida depresije i stanja pacijenta, liječenje se vrši uz nadzor psihijatra, psihologa i psihoterapeuta, a kao dodatni vid liječenja se uključuju i alternativne metode liječenja. Blaži vid depresije i srednja depresija mogu se, uz konvencionalnu medicinu, liječiti dodatno alternativnim metodama liječenja, dokteška depresija spada isključivo u djelokrug rada psihijatara, psihologa i psihoterapeuta naročito kod bolesnika sklonih samoubistvu.

Od alternativnih metoda liječenja depresije najmoćnije dejstvo imaju homeopatija i fitoterapija, tj. liječenje odabranim ljekovitim biljem. Homeopatija se može kombinovati sa drugim metodama liječenja jer ne dolazi do kolizije, tj. međusobnog poništavanja dejstva, već štaviše dolazi do sinergije tj. djelotvornijeg efekta liječenja. Prednost homeopatije ogleda se i u tome što nema nuspojava i kontraindikacija. Najvažnije je pronaći tzv. konstitucijski lijek koji istovremeno liječi mentalno-emocionalni i fizički nivo pacijenta. Homeopatski lijek se odabire na osnovu iscrpne anamneze i izdvajanjem karakterističnih osobina svakog bolesnika ponaosob.Tek poslije detaljne analize određuje se jedan od homeopatskih lijekova  koji najbolje odgovara oboljelom.  

Kada je u pitanju liječenje depresije ljekovitim biljem sve više eminentnih svjetskih naučnih institucija u posljednjevrijeme izučava sastav i mehanizam dejstva ljekovitog bilja i objavljuju se jako vjerodostojne i iscrpne studije o tome koje je ljekovito bilje najučinkovitije u liječenju depresije. Istraživanja i iskustva su pokazala da se najučinkovitije ljekovito bilje uzgaja u Aziji i Južnoj Americi i to ljekovito bilje ima jak djelotvorni efekat u liječenju mnogih bolesti pa i depresije. U posljednjevrijeme ljekovito bilje se u Aziji uzgaja na velikim plantažama gdje se i obrađuje, pakuje i distribuira u razne dijelove svijeta. Na učinak ljekovitog bilja ne utiče forma u kojoj se lijek disrtribuira. Može da bude u vidučajeva, tinktura, tonika, eliksira, kapsula, tableta i praška. Ako se pravi čajna mješavina, od osobitog značaja je procentualna zastupljenost pojedinih biljaka u mješavini kao i znanje koje se biljke ne smiju davati trudnicama, dojiljama i maloj djeci. Pojedine biljke ne smiju se konzumirati u vrijeme uzimanja antidepresiva ordiniranih od strane psihijatra pa ih treba izostaviti iz mješavine dok se ne završi psihijatrijski tretman.

Uz liječenje depresije konvencionalnom medicinom inadzor ljekara specijaliste, pacijentu se preporučuje da kao dodatni vid terapije uključi i druge metode liječenja kao što su homeopatija i fitoterapija. Program liječenjahomeopatijom i fitoterapijom, koji se pokazao najdjelotvornijm, je liječenje depresije u etapama i primjenjuje se kao kombinovana metoda uz propisanu terapiju. Prvo se homeopatskim lijekovima djeluje na detoksizaciju organizma eliminisanjem toksina,metaboličkih nusprodukata, zaostalih lijekova i drugih supstanci štetnih po organizam. Istovremeno se radi na podizanju imunog sistema, jer kod depresije često dolazi do pada imuniteta što može da izazove mnogobrojna tjelesna oboljenja. Nakon toga pristupa se liječenju depresije istovremeno adekvatnim biljnim mješavinama i homeopatskim lijekovima koji se mogu korsitit uz lijekove konvencionalne medinicne ukoliko je i taj vid liječenja propisan od ljekara specijaliste. Biljne mješavine treba da budu tako odabrane da istovremeno otklanjaju osjećaj tjeskobe, amortizuju stres i liječe depresiju. Vrlo je važno da pacijent istraje u liječenju i da prati upute ljekara.

Dr. Zijad Handžić završio je 2001. godine studij klasične homeopatije pri ‘The London International Collage of Homeopathy’, a 2004. godine postdiplomski studij klasične homeopatije pri ‘Homeopaths without Borders Netherlands’. Od 2001. godine uspješno se bavi liječenjem oboljelih pomoću homeopatije. Pored homeopatije, također se bavi fitoterapijom, liječenjem klinički ispitanim ljekovitim biljem koje je najučinkovitije za liječenje određenih bolesti.

mob: 062 564 053 e-mail: zijad.handzic@gmail.com