Za solarne elektrane čeka se na red

Solarne elektrane pokazale su se kao idealna investicija, naročito nakon pada cijena solarnih panela i ostale prateće opreme potrebne za njihovu izgradnju.

Nedavno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije saopćeno da je 12 kompanija iz naše zemlje podnijelo zahtjev za izdavanje energetskih dozvola, a među njima je i tuzlanski “Bingo”.

Ispunjena kvota

– Investitori su najviše zainteresirani za ulaganja u izgradnju solarnih elektrana. Shodno tome, može se reći da postoji perspektiva u FBiH za proizvodnju električne energije, “čiste energije”, iz obnovljivih izvora energije, energije sunčevog zračenja kroz izgradnju solarnih fotonaponskih elektrana – kazali su iz ovog ministarstva.

Međutim, kako “Dnevni avaz” saznaje iz Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, sve ove kompanije vjerovatno će dobiti odbijenicu jer, prema akcionom planu Vlade FBiH, ispunjena je kvota ovih postrojenja do 2020. godine.

Operator za OIEiEK za godinu je primio ukupno 124 zahtjeva za stjecanje statusa potencijalnog privilegiranog proizvođača (PPP), za primarni izvor, solarna energija, potvrdio je za naš list Hajrudin Bećirović, direktor ove institucije.

– Na listu čekanja, koja je formirana za svaku godinu posebno do 2020. godine, uvrstili smo ukupno 66 postrojenja. U toku 2015. godine očekuje se završetak izgradnje i priključenje na mrežu još deset postrojenja koja su uključena u dinamičke kvote iz tekuće godine. Ostale elektrane s liste čekanja imaju krajnji rok od dvije godine od uvrštenja na listu za završetak i priključenje na mrežu – kazao je Bećirović.

Uvidom u Registar, po kojem je već izdato 179 energetskih dozvola za solarne elektrane, vidljivo je da postoji velika zainteresiranost za izgradnju ovih postrojenja, a to je posebno jasno iz činjenice da na izdavanje energetske dozvole čeka još 29 postrojenja.

Sunčani dani

Prema riječima Almira Bećarevića, bivšeg direktora “BH-Gasa”, kada se zna podatak da Bosna i Hercegovina ima duplo više sunčanih dana od Njemačke, onda i perspektiva izgradnje solarnih elektrana u našoj zemlji je svijetla.

– Kako se radi i o obnovljivom izvoru energije, to će u budućnosti rasti potražnja i učešće ove energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u BiH i Evropi. Značajno je to da nije samo Hercegovina područje za izgradnju ovih elektrana već se u istočnim dijelovima BiH, naprimjer u Goraždu, uspješno razvijaju ovi projekti – kazao je Bećarević.

On smatra da je svaka izdata dozvola za izgradnju solarnih elektrana napredak za BiH.

Izgradnja jednostavna i brza

Ono što je od značaja za razvoj ovog načina proizvodnje električne energije je i to da paneli svojim cijenama omogućavaju sve brži povrat ulaganja u njihovu izgradnju, a sama izgradnja je jednostavna i brza.

– Ne začuđuje ovoliki broj zahtjeva za dozvole jer sve predispozicije za ubrzan razvoj ove industrije postoje. Privredni kompleksi koji iskazuju velike potrebe za energijom će izgradnjom solara dobiti vlastiti izvor energije i time smanjiti troškove učešća električne energije u svojim troškovima – kazao je Bećarević.

Koje kompanije traže dozvolu 

Osim “Binga”, kompanije “Comp-IT“ Sarajevo, “Emiran“ Sarajevo, “Jaffa-komerc” Mostar, “Izazov” Kalesija, “Maros”, “Šakota” Čitluk i “BEX” Maglaj također su zatražili dozvolu za izgradnju solarnih fotonaponskih elektrana.

Od kompanija koje planiraju gradnju hidroelektrane, za šta su i zatražili dozvolu od nadležnog ministarstva, izdvajaju se firme G-TANK Vitez, PRO-EL Bugojno i privredno društvo “Turbina” Jajce koje planiraju izgradnju hidroelektrane Brestovni potok instalirane snage 980 kW i predviđene godišnje proizvodnje 4,31 GWh.

Fatići napravili elektranu za 800.000 KM 

Prvu solarnu elektranu u BiH izgradili su Sadik Fatić i njegov sin Selmir, vlasnik firme „Eko Energija“ iz Kalesije. Postrojenje snage od 120 kilovata gradili su dva mjeseca na krovu lokalnog sportskog centra, a od marta 2012. godine priključili su ga na sistem „Elektroprivrede BiH“.

Selmir Fatić kaže da on i otac često putuju u zemlje Evropske unije, gdje su naučili puno o solarnim elektranama. Ipak, otkupne cijene u BiH bile su presudne da ulože 800.000 KM u izgradnju elektrane. S obzirom na to da je proizvodnja veća za 30 posto od očekivane, uloženo će vratiti već za šest godina.