Za normalizaciju cijena potrebna je intervencija države, a ne narodne mase

Svjedočimo masovnim poskupljenjima gotovo svih proizvoda. Jedna od rijetkih stvari koja ujedinjuje društvo Bosne i Hercegovine je nezadovoljstvo ekonomskom situacijom. Potaknuti nedavnim uspjehom građana Hrvatske, koji su izveli uspješan bojkot trgovina, građani Bosne i Hercegovine odlučili su se na sličan potez.

Artikli na sniženju, ali kupaca nema. Volja jača od moguće uštede. Ovo su slike koje smo vidjeli u Hrvatskoj. Za našu zemlju, putem društvenih mreža organizovan je bojkot svih trgovina i ugostiteljskih objekata – datum je 31. januar. U međuvremenu, neformalnu inicijativu podržali su i sindikalisti. Građani jednoglasno poručuju da su za.

Naravno, treba izaći na bojkot. Kad su u Hrvatskoj uspjeli donekle da izguraju svoje, zašto ne bismo i mi?

Planiram ga podržati. Da li će uroditi plodom, ne znam, vidjet ćemo kad se sve završi i koliko će ljudi izaći na bojkot. Nadam se da ćemo se odazvati u što većem broju.

Podržavam. Mi smo za to i vjerovatno ćemo i mi bojkotovati jer to je potpuno ispravno. I treba. Jer stvarno je katastrofa u cijelom svijetu, a kamo li za nas jadne male.

Cijene rastu iz dana u dan. Evo, ja sam maloprije kupio zvijezdu, kiflu, koja je bila marku i po – sad je dvije. Pojma nemam kako ljudi žive s ovom minimalnom penzijom.

Razloga je mnogo. Cijene prehrambenih proizvoda povećane su i do 400 posto u protekloj deceniji. Ekonomska situacija za većinu građana postaje nepodnošljiva. No, je li bojkot pravi put? Uprkos optimizmu građana, struka tvrdi kako ovakvi potezi rijetko daju željeni rezultat, pogotovo kada je u pitanju šira ekonomska slika. Za normalizaciju cijena potrebna je, kažu, intervencija države, a ne narodne mase.

„Ovim im se šalje informacija da su potrošači svjesniji, da se hoće boriti za svoja prava i da će ubuduće da gledaju puno pažljivije i da biraju puno pažljivije i da traže konkurentno ponašanje. Međutim, to će biti kratkoročna mjera, ljudi to vrlo brzo zaborave, naviknu se, sve se vrati po starom. Znači, ovdje je nužno potrebna intervencija. Država je tu da štiti nas jedne od drugih i da štiti potrošače“, kaže ekonomski analitičar Muharem Karamujić.

A opcija za sistem je više.

„Imamo direktnu intervenciju na tržištu, da država nametne preko uredbi i zakona kontrolu marži. Drugi oblik je da se država direktno uključi na tržište – uvodi liniju proizvoda preko svojih snabdjevača“, objašnjava Karamujić.

U cijeloj priči i pitanje – trebaju li nam uvijek drugi za inicijativu? Gdje je nestala kritična masa u našoj zemlji? Inicijativa pokrenuta tek nakon rezultata u Hrvatskoj, Vlada najavila antiinflacijske mjere, a bojkot urodio plodom. Prema struci, razlog je naša kriza identiteta.

„Da bismo imali proteste, da bismo imali društvenu svijest – mi moramo imati društvo. A to nije slučaj i onda vidimo da nešto ne štima. Kod nas odavno svašta nešto ne štima i samim tim idemo ka tome da i mi prepišemo, da i mi nešto uradimo. Ja se iskreno nadam da će to biti uspješno, ali gledajući statistiku, gledajući ankete, gledajući ponašanja ljudi – ne vjerujem“, kaže sociolog Adem Olovčić.

U Federaciji je u parlamentarnu proceduru upućen Nacrt zakona o kontroli cijena i o kojem će se raspravljati u utorak. Ali to je tek prvi korak. Može li bojkot trgovina, restorana, kafića, pa i benzinskih pumpi ubrzati cijelu priču? Ako se vodimo Hrvatskom – efekti su vidljivi. Trgovci su isti dan drastično spustili cijene zbog smanjenja prometa od oko 43%. Ali ovo je Bosna i Hercegovina, gdje se do posljednjeg momenta ništa ne zna.

Visoko.ba/federalna.ba