Za dvije sedmice kampanje stranke potrošile skoro milion maraka na oglašavanje u medijima, ogromna zloupotreba javnih servisa

U prve dvije sedmice izborne kampanje za Lokalne izbore političke strane u Bosni i Hercegovini potrošile su 862.554 KM na oglašavanje u medijima.

Podaci se odnose samo na zakup prostora na televiziji i printanim medijima, a na ovo treba dodati i iznos od 136.300 KM kolika je tržišna vrijednost produkcije video spotova i oglasa koji su emitovani u ovom periodu, što ukupni iznosi gotovo milion KM. 

Podaci su prekupljeni putem praćenja medijskog sadržaja koje je za potrebe Transparency International u BIH (TI BIH) provela media monitoring agencija.

Preko 63% ovog iznosa potrošen je u drugoj sedmici izborne kampanje, a broj emitovanih oglasa povećava se kako se približava dan izbora. Zanimljivo je da je od posmatranih 15 najvećih političkih stranaka u BIH gotovo cijeli ovaj iznos potrošilo 6 partija. Najveći dio troškova za izradu i emitovanje oglasa do sada su imali SNSD 351.357 i PDP 325.852 KM a radi se o procijenjenoj tržišnoj vrijednosti emitovanja oglasa i izrade video spotova.

Slijede SDS sa troškovima oglašavanja od 145.127KM , Ujedinjena Srpska 90.878KM, SDA 43.568 i DEMOS 41.520 s tim da je SDA tek u drugoj sedmici kampanje intenzivirala emitovanje oglasa.

Podaci obuhvataju samo oglašavanje na televizijama i u printanim medijima, odnosno 12 TV stanica i 34 štampana medija iz cijele Bosne i Hercegovine, dok iznosi koji su potrošeni na druge vidove oglašavanja trenutno nisu dostupni. Prikupljeni podaci biće upoređeni sa izvještajima političkih partija kako bi se utvrdilo koliko stranke prikazuju stvarne iznose prihoda sa kojima raspolažu.

U prve dvije sedmice izborne kampanje na tri javna televizijska servisa zabilježeno je 1982 pojavljivanja javnih funkcionera koja su svojim sadržajem ukazivala na promociju njihovih političkih i stranačkih stavova. Najveći broj ovakvih nastupa funkcionera (1369) zabilježen je na RTRS-u, 371 na BHRT-u i 242 na FTV-u. Iako izborni zakon propisuje da u emisijama elektronskih medija nijedan politički subjekt ne smije imati povlašten položaj, kao ni funkcioneri na svim nivoima vlasti koji su kandidati na izborima, u praksi se dešava suprotno.

Za dvije sedmice, od 1369 ovakvih nastupa na RTRS-u, čak 1080 odnosio se na nastupe nosilaca javnih funkcija iz SNSD-a, a njihovim stavovima posvećeno je preko 77 sati programa. Znatno više prostora od ostalih dobili su član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (192 nastupa, 10 sati programa) i gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić koji je ponovo kandidat za tu funkciju, a koji se za dvije sedmice pojavio 108 puta na RTRS-u, što ukupno obuhvata 7,6 sati programa ovog javnog emitera. Nakon funkcionera iz SNSD-a, najviše prostora u emisijama RTRS-a dobili su funkcioneri iz Ujedinjene Srpske koji su se pojavili 65 puta, zatim SDA (55), DEMOS (39), DNS (27) SDS (34), SPS (10), PDP (8).

Od početka kampanje najviše prostora na BHRT-u dobili su nosioci javnih funkcija iz SNSD-a koji su se pojavili 130 puta, a njima je posvećeno 5,6 sati programa. Funkcioneri iz SDA imali su 94 pojavljivanja (3,9 sati programa), a iza njih su funkcioneri iz SBB-a koji su se u programu ovog javnih emitera pojavili 28 puta.

Na FTV-u javni funkcioneri koji dolaze iz SDA imali su 75 pojavljivanja, što je trajalo nešto više od 6 sati programa, a nakon njih najviše su bili zastupljeni javni funkcioneri iz SNSD-a (49 pojavljivanja), DF (21) i SBB (21) . Na ova drva javna emitera nije zabilježeno da je neko od javnih funkcionera pojedinačno dobio znatno više prostora od ostalih.

Praćenje pojavljivanja nosilaca funkcija na javnim RTV servisima dio je ukupnog monitoringa TI BiH koji se odnosi na zloupotrebu javnih funkcija i javnih resursa u izbornoj kampanji, u koji svakako spadaju i javni RTV servisi. Evidentirana su sva pojavljivanja i pominjanja funkcionera u informativnim i dijaloškim emisijama i drugim objavama koje su po svom sadržaju ukazivale na prostor za promociju njihovih političkih i stranačkih stavova.

Velikom broju pojavljivanja pojedinih nosilaca funkcija, pored uređivačke politike javnih medija, najviše je doprinijela zloupotreba javnih funkcija za izbornu promociju, jer su brojni funkcioneri intenzivirali aktivnosti i nastupe u izbornoj kampanji, a svoje funkcije i prostor u medijima najčešće koriste za promociju svojih stranaka.