NaslovnicaLokalne TemeZa Al Jazeera...

Za Al Jazeera piše Alen Jazić: Dijaspora je značajnija od uplaćenih doznaka

Bosanskohercegovačka dijaspora je jedna od najvećih u Evropi, a ako je procentualno upoređujemo sa stanovništvom u domovini, dođemo do podatka da se 53 – 57 posto državljana BiH nalazi izvan granica svoje zemlje. Donja granica se zasniva na službenim podacima statističkih agencija zemalja prijema, dok se do gornje granice stiže po procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, nakon dodavanja novih odlazaka i proporcionalnog smanjenja stanovništva u zemlji.

“Prema procjenama Ministarstva, ukupan broj dijaspore iz BiH je dva miliona, što uključuje osobe rođene u BIH i njihove potomke rođene u zemljama prijema. Broj osoba rođenih u BiH koje žive u 51 zemlji svijeta (bilo) je 1.727.173”, za Al Jazeeru su potvrdili iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Jasno je da osim u nabrojane 51 zemlje, građani BiH žive i u Maleziji, UAE, Kataru, Japanu, pa čak i na Fidžiju. Osim toga, od referentnih godina se dijaspora samo povećavala, a nakon ukidanja viza za zemlje Evropske unije još rapidnije. Rast dijaspore se osjeti na još jednom planu. Onom ekonomskom. Doznake iz dijaspore čine 18 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) BiH i po tome ovu zemlju stavljaju je u red vodećih zemalja svijeta prema učešću doznaka iz inostranstva u odnosu na BDP.

Priliv doznaka

“U prvih devet mjeseci 2017. doznake iz inostranstva su iznosile 1,95 milijardi KM, što predstavlja povećanje od osam posto u odnosu na isti period 2016. Procjena je da će i podaci za četvrti kvartal 2017. godine pokazati nastavak trenda uvećanja priliva doznaka od bh. dijaspore, te da će godišnji iznos biti veći od onoga u 2016, kada su doznake iznosile 2,44 milijardi KM. Doznake su rasle u proteklim godinama, a razlozi leže u boljem imovnom stanju ljudi koji su odranije u dijaspori, te novom valu odlazaka kojem svjedočimo u posljednjim godinama, tako da novi migranti počinju dostavljati novac u domovinu”, kažu iz Centralne banke BiH.

Pristigli kapital iz dijaspore uglavnom predstavlja novčanu pomoć porodicama, koje ih koriste za vlastitu potrošnju i podizanje standarda. Međutim, posljednjih nekoliko godina iseljeništvo želi i investirati u domovinu.

“Doznake su samo jedan, pojednostavljeni i stereotipni uvid u podršku dijaspore ovoj zemlji. Bh. dijasporu ne treba primarno posmatrati iz ugla velikog davaoca pomoći, jer ona posjeduje znanje, vještine, vrijedne informacije, turističku potražnju, finansijski i društveni kapital. Sve navedeno su važni resursi, koji su mnogo značajniji za našu ekonomiju u budućnosti od tekućih doznaka. Međutim, da bi bili adekvatno iskorišteni, što trenutno nije slučaj, zahtijevaju napore i s naše strane, ove bosanskohercegovačke. Bilo bi poželjno odreći se isključivo pitanja šta bosanskohercegovačka dijaspora čini za BiH, nego jednako usmjeriti pažnju na ono šta BiH čini za svoje ljude koji žive i rade u inostranstvu, a koji se nisu pravno, emotivno, i/ili interesno odrekli svoje zemlje koja ih treba”, smatra prof. dr. Adnan Efendić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Resursi BiH

Resursi BiH izvan njenih granica se mogu posmatrati sa više aspekata. Staviti ljude u prvi plan. Podaci upućuju da je nivo obrazovanja dijaspore veći od onog koji posjeduje populacija u domovini, što ukazuje na značajan potencijal kada su u pitanju ljudski kapital i prenos znanja.

“Ministarstvo provodi istraživanje odnosno mapiranje dijaspore u 10 zemalja sa najbrojnijim bh. iseljeništvom (u Austriji, Danskoj, Holandiji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji), koje između ostalog sadrži i podatke o obrazovnoj strukturi dijaspore. Prema preliminarnim podacima iz ovog istraživanja 11,2 posto emigranata iz BiH su visoko obrazovani, što je daleko više od ukupnog broja visokoobrazovanih u BiH koji iznosi pet posto. Naprimjer, skoro jedna četvrtina iseljenika iz BiH u Švedskoj ima univerzitetsko obrazovanje, a gotovo polovina srednju stručnu spremu. Tačnije, u prvoj generaciji migranata 21 posto ima završeno univerzitetsko, a 46 posto srednje stručno obrazovanje, dok 29 posto druge generacije ima univerzitetsko, a 40 posto srednje obrazovanje”, poručuju iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Naglašavaju da je druga generacija dijaspore izrazito dobro integrisana u obrazovne procese u zemljama prijema. U nekim zemljama i više od domicilnog stanovništva. Upravo zbog toga, Bosna i Hercegovina treba iskoristiti ove potencijale mladih i obrazovanih ljudi iz dijaspore koji su spremni pomoći razvoju BiH.

Vezanost dijaspore

Očekuje se da će dijaspora vremenom biti sve manje vezana za BiH i da će manje izdvajati za direktnu finansijsku pomoć, primarno zbog smjene generacija i činjenice da prva generacija naše dijaspore pomalo iščezava, dok je emotivna veza druge, treće i svih budućih generacija mnogo slabija.

“Ja također očekujem ovakve trendove i tu nema mnogo mogućnosti da se nešto promijeni. Štaviše, možda je i dobro da vremenom gubimo status pukog primaoca pomoći iz dijaspore. Istovremeno priželjkujem i već pomalo uočavam na terenu jači angažman naše dijaspore kroz aktiviranje drugih formi podrške, uslovno kazano, drugih resursa koji su važniji izvori rasta i razvoja nego doznake iz inostranstva. Očekujem da će naši građani u dijaspori više investirati u BiH. Biti joj partneri, praviti međunarodne projekte s BiH. Biti možda fizički izvan, ali zahvaljujući savremenim komunikacijskim tehnologijama, sve više unutar BiH. Takva pojava se sve više uočava na terenu. Mnogo je izazova u BiH – stalno se iznose problemi. Uprkos svemu, u posljednje vrijeme sam upoznao značajan broj ljudi koji su upravo na ovaj način već ‘prišli’ našoj zemlji. Oni su ovdje, tu rade i doprinose, unose pozitivan duh, energiju i dinamiku, ali ih sistem ne prepoznaje, niti posebno podržava. To trebamo mijenjati”, komentariše prof. Efendić koji je bio vođa tima u istraživanjima iz 2013. godine Ekonomskog instituta iz Sarajeva i Švicarskog foruma za migracije o bh. dijaspori i ekonomskom razvoju.

I Ambasada Švedske u BiH je u decembru 2017.godine organizovala prijem sa privrednicima koji su se fizički ili investiciono vratili u BiH iz Švedske. Oni sada rade u svojoj zemlji, zapošljavaju druge i pronalaze se u svojim vizijama. Često se njihovim investicijama i manipuliše, pa nije jasno jesu li to direktne strane investicije ili ulaganje dijaspore. I onda jedna državna institucija pokušava kompenzirati negativnosti nanese od druge državne institucije.

Investicije u BiH

“Istraživanja su pokazala da više od 25 posto dijaspore planira investirati u BiH, a velika većina njih planira to učiniti u mjestima svog porijekla. Ministarstvo je organizovalo više okruglih stolova sa predstavnicima dijaspore na kojima je istaknut njihov interes za investiranje u BiH, ali i činjenica da pored dobrih potencijala za investicije, zemlja i dalje ima nepovoljan imidž, odnosno komplikovane administrativne procedure koje u velikom broju slučajeva odbijaju investitore. Potrebno je na različitim nivoima vlasti uspostaviti jedinstvene kontakt tačke, odnosno, one-stop-shop usluge putem kojih će se pružati sve potrebne informacije o poslovanju i omogućiti lakše i brže obavljanje administrativnih procedura na jednom mjestu i u kratkom vremenskom periodu”, svjesni su u Ministarstvo za izbjeglice BiH.

Investitori iz dijaspore zainteresovani su za ulaganje u poljoprivredu, energetiku, stočarstvo i turizam. Međutim, prepreka za te investicije je i manjak adekvatne radne snage naročito sa strukovnim kvalifikacijama, a što ukazuje na neophodnost reforme obrazovnog sistema te otvaranja mogućnosti za dokvalifikacije i prekvalifikacije. Bosna i Hercegovina ne ograničava investiranje naše dijaspore na bilo koji direktan ili diskriminatoran način, iako se s druge strane može činiti da se to ponekad dešava. Ovdje imamo klasičan primjer asimetričnih informacija, koje obje strane trebaju razumjeti.

“Mi u BiH trebamo znati da naši građani u inostranstvu posjeduju iskustvo koje su prikupili u razvijenim zemljama svijeta i s tim iskustvom žele investirati u BiH, što je više nego poželjno. Nakon pokazivanja želje za investiranjem, vjerovatno i posjedovanja početnog kapitala, već u narednom koraku susreću se sa BiH institucionalnim okruženjem koje je komplikovano i skupo, a često i nedovoljno efikasno, što rezultira gubljenjem povjerenja u institucije, i konačno (ne)odustajanja od investiranja. Istraživanja uglavnom pokazuju izuzetno nisku razinu povjerenja naše dijaspore u institucije ove zemlje. Ti ljudi svjesno ili nesvjesno porede bh. institucije i institucije zemalja u kojima djeluju. Iako se nekada čini da smo mi u BiH naviknuti da živimo u jednom kompleksnom institucionalnom uređenju, ljudi iz inostranstva nas podsjećaju da se moraju napraviti institucionalne promjene koje će ovu zemlju voditi bliže ka standard razvijenih ekonomija svijeta. Siguran sam da će bez tog napretka investicije biti vrlo limitirane, koliko god neko u dijaspori volio ovu zemlju. Na koncu, institucionalni napredak u oblastima relevantnim za investiranje unaprijedit će povjerenje u institucije naše zemlje, poboljšati poslovni ambijent, uvećati investicije dijaspore, ali i drugih investitora. Konačno, sve spomenuto, povećat će globalni rang zemlje”, zaključuje prof. Efendić.

Napredak u poslovanju

Da ove konstatacije nisu tek puko domišljanje potvrđuje primjer Makedonije koja je institucionalnim reformama, u relativno kratkom roku, napravila veliki napredak u oblasti poslovanja.

U međuvremenu, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH smatra da se potencijalni investitori iz dijaspore najčešće obraćaju Agenciji za promociju stranih investicija BiH i Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, koje su i najpozvanije za stvaranje uslova za značajnija ulaganja iz dijaspore. Kažu da je opravdano to što se iseljenici za informacije o mogućnostima ulaganja najčešće obraćaju opštinskim i gradskim vlastima, gdje su i najviše zainteresovani za ulaganja. Podrška investiranju dijaspore se pruža i putem projekta ”Dijaspora za razvoj”, što je projekat Vlade Švicarske i Ministarstva u partnerstvu sa UNDP-om i IOM-om. U okviru projekta “Jačanje uloge dijaspore u ekonomskom razvoju BiH” , koji finansira USAID, uspostavljen je program podrške investiranju dijaspore, a i Ministarstvo, putem svog Sektora za iseljeništvo, kao podrška stoji na raspolaganju svim građanima iz dijaspore, uključujući i potencijalne investitore.

Izvor: Al Jazeera

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.