Visoko: Politika i fabrikovano politikanstvo – Kriza kognitivnosti

Visoko – politika i fabrikovano politikanstvo

“Nema zdravlja i osjećaja prirodne životne radosti koja daje smisao postojanju, bez mentalnog zdravlja. Mentalna funkcionalnost osoba odražava se u svim aspektima ljudskog ponašanja. Mentalno biti funkcionalan znači imati takav konstrukt osobnosti kojim čovjek sve svoje „darove“ i resurse, od inteligencije do fizičkih dispozicija, optimalno i balansirano koristi zadovoljavajući osobne, ali i pridonoseći potrebama drugih i zajednice. Tijelo može biti u svakom detalju zdravo, genska dispozicija bez opterećenja, inteligencija izvrsna, a osoba može biti posve neučinkovita u svom funkcioniranju, čak vrlo štetna ponašanjem po sebe ili zajednicu, može biti nesretna do razine suicidalnosti, čak i unatoč vrlo povoljnih trenutnih životnih okolnosti.”
(Slavko Sakoman: Koncept zaštite mentalnog zdravlja; mjesto i uloga psihologije i psihologa)
Teško se oteti dojmu kako je bh. društvena zajednica zapoganjena sitnošićarskim politikantima, klijentelističkim mediokritetima i javno senzibiliziranom solidarnošću sa mentalnom lijenošću ovdašnjeg “GRAĐANINA”.
Analitički osvrti, javna promišljanja o društvenoj zbiljnosti uvjek i vazda, ali ne i slučajno, završavaju “na pola priče” – “priče” se opserviraju do onog dijele koji se odnosi “na one druge”. Tamo gdje bi trebalo da započne samokritički osvrt, ovdašnje priče završavaju.

Budimo realni!

Stara narodna uzrečica kaže “da riba smrdi s glave, a čisti se s repa”.
Društveno okruženje se može analizirati samo i isključivo na bazi relevantnih činjenica i empirijskih pokazatelja.
Javni diskurs na osnovama špekulativnih insinuacija, diletantskog politikanstva politički neartikulisnih persona i klijentelističkog spinovanja po društvenim – socijanim mrežama i drugim sredstvima što se medijima zovu, nije ništa drugo no klasično “mahalašenje” sistemski uzgajano, samo sa jednim i jedinim ciljem da se postojeće stanje održava kakvim-takvim, dok “velike ribe” iza zatvorenih vrata, daleko od očiju javnosti završavju davno započete procese ovladavanja svim i svačim što jest društveno dobro.
Da živimo u vremenu društvene anarhije, nikom nije nova vijest. Ali zašto izbjegavamo javno priznati da smo svi ponaosob, svako iz svoje egzistencionalne perspektive društveno odgovorni građani. Kada ćemo početi analize iz perspektive vlastitog doprinosa – vlastite društvene učinkovitosti.
Ako je “POLITIKA” osnov društvenih tokova, a bit će da jeste, u kakvom političkom ambijentu, danas i ovdje egzistira Visoko.
Mnogima se neće svidjeti tvrdnja da Visoko, pa i cijela BiH na političkoj sceni nema POLITIČKIH PARTIJA. To što javnost prihvata kao političke partije, jesu po svim osnovama interesne oligarhije sa precizno profiliranim primordijalnim interesima.
Ako političke obrise i osnove neke od partija imaju, a u ovdašnjim slučajevima se radi o mehanizmima ustrojstva i djelovanja, onda su to tri nacionalne partije koje “vedre i oblače” bosanskohercegovačku zbilju od prvih višestranačkih izbora, sada već dalekih devedesetih godina prošlog vijeka.
Tom logikom dolazimo do činjenice da u Visokom, sviđalo se to kome ili ne, pa i meni samom lično – Visoko ima samo jedan političi subjekt koji se može sagledavati u tom kapacitetu, a sve ostalo se može s punim pravom tretirati kao NVO sektor.
Ovom prilikom vrijedi izdvojiti nastojanje Refika Kurgaša da u političkom projektu A-SDA uspostavi mehanizme političke partije.
Stranka demokratske akcije u Visokom, danas drži sve poluge vlasti u ovom gradu. Unutarstranačka previranje po svim nivoima politčke vertikale, kako god se špekulativno tumačila, iz analitičke perspektive se mogu isčitavati kao “demokratski procesi”. Bilo da se gleda na visočke prilike ili na državni nivo – SDA ispunjava svoju političku i društvenu zadaću, ma koliko god, svakodnevno slušali špekulativne i senzacionalne “vijesti” o tobožnjem raskolu ili raspadu.
Bez ikakve namjere da opravdavamo bilo koga, ali jednom za svagda trebamo u politički i javni diskurs unijeti “životnu logiku” koju svakodnevno svi upražnjavamo. To podrazumijeva da se svakodnevno od porodice, poslovnog okruženja, prijateljskih do najintimnijih odnosa “razilazimo u mišljenju” sa onima do kojih nam je stalo – da se znamo svađati “do krvi”, a kad nas “huja” prođe nastavimo djelovati kao da ništa nije bilo.
U javnosti je, svjesno ili ne, fabrikovano mišljenje da se svako nesuglasje treba senzacionalizirati do iznemoglosti.
Politički, društveno, medijski i na svaki drug način KOREKTNO bi bilo “analitiku” bazirati na referentnim činjenicama i argumentima, a ne na špekulativnim “čula-kazala” saznanjima.
Uz dužno poštovanje i respekt prema svim društvenim akterima u Visokom, teško se oteti dojmu da ovdašnja politička scena obiluje “političkim solistima” bez ikakvog političkog i društvnog kredibiliteta.
Politički akteri se sagledavaju kroz “rezultate”, a ne na osnovu “javnih” istupa koji ne korespondiraju sa “planom i programom rada” koji su i sami podržali, ali im se ta činjenica negdje uz put zagubila.
Da “guzicu” i mišljenje ima svako, odavno smo se uvjerili.
Da je i put do pakla popločan dobrim namjerama, narodna je – empirijska činjenica.
Pojednostavimo činjenice, a zašto ne, i javno ih obznanimo.
U Općinskom vijeću Visoko imamo 25 vijećnika. Politički diskurs, ma kakav god da jeste, manifestiraju vijećnici SDA, Mirza Bukić iz A-SDA i Dejan Šćepanović iz SDP-a. Sve ostalo je klijentelistička kolateralna šteta za podkusurivanje.
U izvršnoj vlast ovog grada, svidjelo se to nekom ili ne, Amra Babić je politički kadar SDA i personifikacije tog političkog koncepta.
Ovdje je važno naglasiti još jednu činjenicu – zabludu koja se javnom mnijenju svjesno inputira.
Politika nikada i nigdje pod nebskim svodom nije bila oličenje PRAVDE i POŠTENJA, a još manje MORALA.
Za te stvari u demokratskom svijetu je predviđen, jedan od stubova demokratskih društava – sudska vlast.
Za moralnost i produhovljenost, vijekovima u svijetu egzistiraju vjerske zajednice.
Da skratimo priču i osvrnemo se na činjenice prezentirane posljednjih dana kroz predstavljanje poslovnih pokazatelja ovdašnjih javnih ustanova i preduzeća.

– Gradska biblioteka je konačno dobila reprezentativni prostor i nije više podstanar.
– Gradsko kino je riješilo nekoliko ključnih problema. Instalacije, velika sala, mokri čvor.
– Socijalno u Visokm spade među najefikasnije i najučinkvitije u državi.
– Obdanište rješava sistemski nagomilane problem, a u pripremi je izgradnja novod, donatorskog vrtića.
– Centar u Prijekom, kako god ga doživljavali, poklonu – donaciji se ne gleda “u zube”.
– Šetnica sa Spomen obilježjem žrtvama Srebrenice riješila je “ruglo” u centru grada.
– Radovi na Milama, priprema izmještanje puta kroz srednjovjekovni spomenik kulture, osigurana sredstva za Stari grad Visoki, itd, itd.

Stvarenje preduslova za kreditno zaduženje po pitanju vodosnabdjevanja i uključivanje Goduše i Smršnice u sistem JKP “Visko”, samo su neki od “pomaka” s mrtve tačke po tom pitanju.
Infrastrukturni radovi na stadionu “Luke”, uvezivanje sportskih resursa pod okriljem KSC “Mladost”. Rješavanje “betonskog igrališta” i sjedišta RK Bosna Centrotrans, možda jesu skromni pomaci i ispod naših očekivanje – manji od senzacionalno najavljivanih projekata iz perioda izborne i postizborne retorike.
Suvremeni Dom zdravlja u Moštru, također je “rezultat” aktuelne vlasti.
Podugačak je niz realizovanjih infrastrukturnih projekata puteva, vodovoda i rasvjete.
Nije za zanamariti niti činjenica da se trebalo i moralo uraditi – pripremiti nekoliko strateških osnova kao što su Prostorni plan sa definisanim i raspoloživim resursima.
Stvaranje preduslova za iskorištavanje hidropotncijala, investicijskih projekata za “arapska turistička naselja”, odnosno sveukupnu legalizaciju svega što se u postratnom periodu činilo na ovoj općini.
Nije popularno, a još manje poželjno hvaliti bilo koju političku opciju, ali neizstavno se nameće zaključak da aktuelna vlast u Visokom personificirana kroz SDA, a personalizirana kroz lik i djelo Amre Babić jesu rezultirali više nego sve dosadašnje političke garniture računajući od poslijeratnog perioda. Sigurno je da među tim rezultati ima i kapitaliziranih sada, a sažu iz perioda prethodnika.
I površan osvrt na privredne potencijale – investicijske projekte, kazuje da je aktuelna vlast bila na nivou preuzete zadaće.
Javnosti je promakla činjenica da je bivša vojna kasarna u Vratnici, danas uspješan poduzetnički kompleks visočke zadruge “BIOS”.
Nedavno su otvoreni suvremeni proizvodni kapaciteti mesne industrije u Goruši, a uskoro i u Industrijskoj zoni Ozrakovići.
U pogonu su i novi proizvodni kapaciteti drvne industrije u krugu bivše “Kovine”.
Konačno i “Vema” poprima novi izgled.
Petlja na Ciglani postaje reprezentativi stambeno-poduzetnički kompleks.
Niz “pozitivnih” primjera ovdje ne završava. Mnogo toga, možda i bitnijeg, dok pišem nije mi na umu.
Nije li logično pitanje za svakog ODGOVORNOG GRAĐANINA – društveno angažiranog aktera, šta i koliko smo u svemu navedenom sami doprinijeli – pomogli ili odmogli.
Ljudi od struke i nauke odavno su naučno definrali sve društvene trendove kroz koje prolazi naše društvo.
KRIZOM KOGNITIVNOSTI nazivaju ovo kroz šta prolazimo danas.
Svi metodi i društveni akteri koji se bave kako prevencijom tako i intervencijama u kriznim situacijama, zasnivaju se na ideji da se sve neophodne životne vještine mogu naučiti i da učeći i čovjek postaje sposoban za samostalnu brigu o sebi i svom razvoju.
Ovdje navodimo naučna stajališta Ane Gvozdić, psihologa sa katedre za psihologiju, Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu.
Možda najadekvatnija definicija krize jeste da je kriza kratka psihička pometnja koja se s vremena na vrijeme događa osobama koje se bore sa životnim problemima koji u tom trenutku prevazilaze njihove kapacitete.
Kriza je stanje nesklada između pritiska koje stvaraju spoljašnji ili unutrašnji zahtjevi i trenutne mogućnosti osobe da na te zahtjeve adekvatno odgovori. U stanju krize dotadašnji načini za prevazilaženje i suočavanja sa određenim životnim situacijama prestaju da budu dovoljno uspešni, pa je zato potrebno tragati za novim mehanizmima prilagođavanja koji bi bili adekvatniji datoj situaciji.
Kriza je stanje nesklada između pritiska koje stvaraju spoljašnji ili unutrašnji zahtjevi i trenutne mogućnosti osobe da na te zahteve adekvatno odgovori.
Pojam krize podrazumjeva naglasak na subjektivnoj interpretaciji događaja, značenju koje se daje životnom događaju. Do krize dovode samo one promjene koje sama jedinka procjenjuje kao prijeteće i ugrožavajuće. Na kognitivnom planu, kriza se ispoljava kroz poremećaj ego funkcija, intelektualnu neefikasnost, poremećaje koncentracije i rasuđivanja. Na emotivnom planu se javlja primarni strah od napuštenosti i bespomoćnosti koji djelom može da naruši osjećaj samopoštovanja i vjere u sebe, kao i separacioni, strah od odvajanja i gubitka realnosti. Na planu ponašanja čovjek ispoljava stanje krize kroz motoriku, govor, poremećaje spavanja i seksualnog nagona kao i apetita.
Kriza se kao opšti poremećaj načina funkcionisanja pojavljuje na kognitivnom, emotivnom planu i na planu ponašanja.
Pojmovi krize, traume i stresa su slični po tome što predstavljaju neke granične situacije, kada zahtjevi sredine u datom trenutku prevazilaze mogućnosti individue da na njih adekvatno odgovori starim obrascima reagovanja.
Trauma i stres imaju pretežno negativno značenje-ugrožavanje jedinke, rizik i opasnost.
Postoji mnogo podjela kriza, ali jedna od onih koje se najviše navode jeste podjela na razvojne i akcidentne krize.
Razvojne krize su vezane za psihofizički razvoj svakog čovjeka kao jedinke. Prevladavanje svake od ovih kriza vodi ka sve većoj zrelosti i integrisanosti pojedinca, koji kroz rješavanje svojih razvojnih zadataka ostvaruje sve svoje potencijale.
Akcidentne krize su izazvane za jedinku značajnim i intenzivnim spoljašnjim događajima koji takođe mogu biti šansa za jedinku da se bolje prilagodi sredini, ali isto tako mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju za integritet jedinke kada se njihovo javljanje poklopi sa javljanjem razvojnih kriza.
Razvojne krize su vezane za psihofizički razvoj svakog čovjeka kao jedinke.Akcidentne krize su izazvane za jedinku značajnim i intenzivnim spoljašnjim događajima.

www.magazinplus.eu