Intenzivniji razvoj bosanskohercegovačkog turizma evidentan je posebno u posljednjoj deceniji, turizam je u naučnim okvirima prepoznat kao jedan od najvažnijih pokretačkih faktora razvoja ekonomije, te je sve više sudionika koji su direktno ili posredno uključeni u turističku djelatnost. Taj trend postepenog turističkog razvoja prisutan je i u Visokom, i mnogo je pojedinaca koji su svoju ponudu i usluge usmjerili ka turističkim potrošačima, te ostvaruju prihode od svog rada.
Na osnovu kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja vrši se analiza stanja turizma nekog mjesta. Kada bi se vršila detaljna analiza stvarnog stanja turizma u Visokom, ocjenjujući sve pojedinačne segmente i kvalitete ponude i usluge, s pravom može se konstatovati da smo još uvijek u početnom stadiju turističkog razvoja. Aktivnosti Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca na konstantnom unapređenju sadržaja i lokacija kojima upravljaju, čine osnovu na kojima se trenutno razvija turizam u Visokom, i glavni su motiv turističke potražnje.
Ali, da li je to dovoljno i održivo u budućnosti, uzimajući u obzir sve veće zahtjeve i potrebe turista? Već razvijen i prepoznatljiv turistički proizvod od strane Fondacije AP: Bosanska piramida Sunca, trebao bi biti prilika i motiv za razvijanje i drugih raznovrsnih sadržaja kojima obiluje naš grad, čime bismo dodatno unaprijedili turističku ponudu Visokog. Grad bogate i slavne historije, kulturne materijalne i nematerijalne baštine, grad sedam nacionalnih spomenika, koji baštini više od stotinu kulturno- historijskih graditeljskih cjelina koje su pod određenim stepenom zaštite, tradicionalnih i zanatskih vrijednosti i manifestacija, koje generacijama egzistiraju među lokalnim stanovništvom, netaknutih prirodnih potencijala…, to zasigurno zaslužuje. Dakle, za progresivniji i značajniji razvoj turizma Visokog kao turističkog mjesta, predispoziciju i potencijale imamo, no svi ti sadržaji i proizvodi trebali bi biti uključeni u proces turističke valorizacije, kako bi bili atraktivni elementi turističke ponude. Jedno je imati turistički potencijal, što je i osnova turističkog razvoja, a sasvim drugo je vizija i način njegove valorizacije i iskoristivosti u turističke, kulturne, naučne i druge korisne svrhe.
Kakva je slika turističkog prometa u 2023. godini ?
Na osnovu statističkih parametara, može se konstatovati da je 2023. godina, bila plodonosnija od 2022. po broju ostvarenih dolazaka i noćenja kada je u pitanju Zeničko- dobojski kanton, ali i Grad Visoko . Zeničko- dobojski kanton je u 2023. godini zabilježio 55. 833 evidentiranih dolazaka i 162. 774 noćenja, što ga čini konkurentnom turističkom regijom u našoj državi. Kao turistička regija, Kanton bilježi značajniji udio domaćih posjetitelja, koji ostvaruju dva puta više dolazaka, odnosno tri puta više noćenja. Turisti se u prosjeku zadržavaju 3 noći, i taj parametar u odnosu na 2022. godinu ostao je nepromijenjen.
Grad Visoko je u 2023. godini ostvario 930 dolazaka i 4. 007 noćenja. U poređenju sa prethodnom godinom evidentirano je više 194 ostvarenih dolazaka, odnosno bilježi se procentualno uvećenje za 20, 86 %. Kada je u pitanju broj ostvarenih noćenja, i tu se bilježi značajniji porast u odnosu na 2022. godinu. U 2023. zabilježeno je 1. 447 noćenja više, odnosno evidentirano je povećanje za 36, 11 %.
Po broju ostvarenih dolazaka i noćenja, najposjećeniji mjeseci bili su juli, august i septembar, kada je i najveći priliv stranih turista, a najmanje posjeta bilježi se u januaru, februaru i martu. Domaći turisti najviše dolazaka i noćenja ostvarili su u oktobru i decembru.
Prosječno zadržavanje posjetitelja je 4 i više noćenja, i tu se bilježi rast, kada je u pitanju dužina boravka turista u našem gradu. Sama struktura turističke klijentele, ostala je nepromijenjena, gdje je znatno dominantniji udio stranih turista u odnosu na domaće, i kada su u pitanju i dolasci, ali i noćenja. Strani turisti su ostvarili 844 posjete, a domaći 86, što je procentualno gledajući, udio stranih 90, 75 %, a domaćih 9, 25 %. Strani turisti zabilježili su 3. 634 noćenja, a domaći 373, te je udio stranih 90, 69 %, a domaćih 9, 31 %.
Dakle, posmatrajući duži vremenski period, Visoko je odredište gdje strani turisti čine glavnu klijentelu kada je struktura turista u pitanju. Taj parametar, odnos udjela stranih u odnosu na domaće turiste, Visoko čini posebnim u odnosu na cjelokupnu sliku turističkog prometa Kantona, kao i općina i gradova koje pripadaju Zeničko- dobojskom kantonu.
Evropski kontinent je glavno tržište za bosanskohercegovački turizam, pa i za Grad Visoko. Evropski turisti su u 2023. godini, u strukturi turističkog prometa našeg grada činili 87, 79 % svih turističkih dolazaka, i 85, 47 % ukupnog broja evidentiranih noćenja. Visoko je bilo odredište za posjetitelje, koji su porijeklom iz čak 26 evropskih država. Bitno je spomenuti da su prisutni gosti gotovo sa svih kontinenata, a osim evropskih, posebno se ističu turisti s područja Azije i Sjeverne Amerike.
Prema zemljama porijekla turista, najveći broj dolazaka ostvarili su turisti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, UAE, Švicarske i Lihtenštajna, Češke, Hrvatske, Srbije. Slična je slika i po broju ostvarenih noćenja. Najviše noćenja zabilježili su turisti iz Njemačke, Austrije, UAE, Švicarske i Lihtenštajna, Slovenije, Holandije, Hrvatske , Srbije, Španije, Italije.. Pored turista sa evropskog kontinenta, po brojnosti značajan je udio posjetitelja iz UAE, Saudijske Arabije i SAD.
Statistički podaci su osnovni parametri na osnovu kojih se vrši analiza turističkih kretanja. Zbog toga je veoma važno naglasiti transparentno i odgovorno poslovanje u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva, jer se samo na taj način mogu dobiti potpuno tačni podaci, koji će u potpunosti odgovarati stvarnom stanju turističkog prometa.
Amela Jusufović / Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.