Visočka korpa sve teža: Cijena života skočila za jednu prosječnu platu

Grad Visoko suočava se s tihom, ali sve prisutnijom krizom. Potrošačka korpa, nekada pouzdan pokazatelj životnog standarda, postala je simbol rastuće ekonomske nejednakosti i borbe običnog građanina za dostojanstven život.

Prema najnovijim podacima, vrijednost potrošačke korpe u Visokom dosegla je vrtoglavih 3500 KM, ne računajući troškove stanovanja. To je iznos koji bi, prema međunarodnim standardima, trebao osigurati normalan život jednoj porodici. Međutim, stvarnost je daleko od normalnog.

Piše: Naim K. // Visoko.co.ba

Praktički, vrijednost potrošačke korpe u četiri je godine porasla za jednu prosječnu platu, i to govorimo o minimalnim troškovima. Kada se dodaju rate kredita za stan ili kuću, ta cifra lako prelazi 4000 KM.

Poređenje s 2020. godinom otkriva šokantnu istinu – jedna prosječna porodica danas izdvaja čak 1123 KM više za osnovne životne potrebe. Tada je vrijednost potrošačke korpe iznosila 1840,87 KM, s troškovima prehrane od 821,45 KM. Danas? Samo za hranu treba izdvojiti dodatnih 475,75 KM.

Ali brojke ne pričaju cijelu priču. Iza njih se kriju stvarne ljudske sudbine.

Hikmeta Ž., majka troje djece iz Visokog, kazala je za Visoko.co.ba da je prije tri godine za 100 KM mogli napuniti frižider. “Danas za istu količinu namirnica moramo izdvojiti 150 KM. To znači da svaki mjesec moramo, htjeli to mi ili ne, birati između plaćanja računa i kupovine nekih prehrambenih proizvoda.”, pojasnila je.

Rast cijena hrane posebno je zabrinjavajući. Od proljeća 2022., potaknuto ruskom agresijom na Ukrajinu, poskupljenja su postala svakodnevica i svakodnevno rastu.

Naime, kako je objavila Agencija za statistiku BiH mnogi proizvodi su enormno postupili:

– Brašno: +48%
– Hljeb: +63%
– Junetina: +61%
– Jaja: +64%
– Mlijeko: +65%
– Krompir: +47%

“Rast cijena, a pogotovo osnovnih životnih namirnica i drugih prehrambenih proizvoda, za posljedicu ima pad kupovne moći i životnog standarda radnika i njihovih porodica”, kazali su početkom septembra iz ove Agencije.

Posebno zabrinjava činjenica da rast plata i penzija ne prati rast cijena. Dok se cijene približavaju onima u EU, primanja ostaju nekoliko puta manja. Podaci Eurostata pokazuju da su cijene proizvoda u BiH dostigle 85% prosjeka EU-a, što stvara ogroman pritisak na kućne budžete.

Kerim V., vlasnik jednog supermarketa je kazao za naš portal da mnoge porodice moraju birati između grijanja i hrane.

“Kada roditelji preskačuju obroke da bi djeca imala dovoljno, to je znak da smo kao društvo u ozbiljnoj krizi.”, istakao je.

Lokalne vlasti u Visokom pokušavaju ublažiti udarac kroz različite socijalne programe, ali to je kap u moru potreba.

Dok političari i ekonomisti traže rješenja, obični građani Visokog svakodnevno se bore s “reality checkom” na kasama supermarketa.

Pitanje koje lebdi nad gradom nije više “Kako živjeti bolje?”, već “Kako preživjeti?”.

U ovom ekonomskom maratonu, Visoko i njegovi stanovnici trče utrku s vremenom. Hoće li uspjeti premostiti jaz između rastućih troškova i stagnantnih primanja? Ili će potrošačka korpa postati simbol luksuza dostupnog samo rijetkima? Odgovor na to pitanje oblikovat će ne samo budućnost grada, već i cijele Bosne i Hercegovine.