Prepreke s kojima se suočavaju slijepe i slabovidne osobe prilikom kretanja gradom potaknule su tim mostarskih studenata za izradu proizvoda kojim će kretanje ovih osoba olakšati. Riječ je o ViLens naočalama koje uz svoje prednosti u odnosu na druge slične proizvode, osim što olakšavaju kretanje, čine slabovidne osobe više nezavisnim i time im pomažu u socijalizaciji.
Slijepe i slabovidne osobe svakodnevno se suočavaju sa mnogo prepreka prilikom kretanja gradom. Otvoreni šahtovi, parkirani automobili na trotoarima, nedostatak zvučnih semafora samo su neki od problema koji otežavaju kretanje ovih osoba. Upravo je želja da pomognu osobama koje ove prepreke nastoje preći isključivo uz pomoć bijelog štapa bila motivacija studentima iz Mostara za izradu ViLens naočala, čiji je primarni cilj olakšavanje kretanja ovim osobama.
Vrijedan tim
„Projekat ViLens predstavlja pomagalo za slijepe i slabovidne osobe u njihovom svakodnevnom kretanju. Svjesni smo da danas već postoje razne aplikacije koje nude pomoć pri kretanju ovim osobama koristeći klasične navigacione sisteme. Međutim, ovaj projekat razlikuje se po tome što omogućava detekciju objekata i prepreka u realnom vremenu. Radi na principu detekcije prepreke i određenih zvučnih uputstava na koji način zaobići tu prepreku. Također, naočale koriste klasični navigacioni sistem i osobu uspješno vode od tačke A do tačke B sa uputstvima i dodatnim informacijama o okolini koja ih okružuje. Prednost ovih naočala je to što čine slijepe i slabovidne osobe više nezavisnim i time joj pomaže u socijalizaciji,“ za Business magazine kaže Ahmed Suljić, vođa tima.
Osim Suljića, inače studenta Fakulteta informacijskih tehnologija Mostar, na projektu su radili još dva studenta ovog fakulteta, Haris Handžić i Kenan Alijagić, te Ammar Šabanović, student Mašinskog fakulteta Mostar.
Prilikom realizacije svoje ideje nailazili su na poteškoće, ali uz predan rad i vrijedan tim te poteškoće su uspješno riješili. Tako je period od ideje do osnovnog proizvoda trajao svega tri mjeseca.
„Najveća poteškoća u samom razvoju bile su određene računice preko kojih je jedino bilo moguće doći do korisnih informacija u realnom vremenu. Još jedan od problema je i oprema koja je bila veoma oskudna pa smo morali paziti na svaki detalj da bi uspjeli što bolje riješiti probleme koji su se pojavljivali. Ali, kada čitav tim vjeruje u samu ideju onda sve ide lakše“, dodaje Suljić.
Učešće na takmičenjima
Sa svojim projektom učestvovali su na Innovation Challengeu , koji je bio organizovan u okviru Sarajevo Innovation Summit 2018.
„Mislimo da taj događaj nije baš bio orijentiran prema naslovu o kojem govori i nije se posvetilo dovoljno pažnje inovatorskim projektima koji su se nalazili na samom takmičenju. Sami dio takmičenja nije bio dovoljno transparentan i stekli smo utisak da većina posjetilaca ustvari uopće nije bila upoznata sa samim takmičenjem. Većina je tu došla samo zbog Summita. Nažalost, nismo osvojili nijedno od prva tri mjesta, iako mislimo da smo zaslužili da se nađemo na jednoj od te tri pozicije, pogotovo ako pogledamo projekte koji su završili ispred nas, a koji sigurno nisu zadovoljavali ni deset posto od traženih kriterijuma za učestvovanje u samom takmičenju“, ističe Suljić.
Osim ovog učestvovali su i na hackathon takmičenjima u dosta gradova širom BiH, kao i na regionalnom takmičenju u Zagrebu.
„Neka od tih takmičenja su: Zajedno dajemo više Sarajevo, Zagreb GameDev, Night of theliving devs Sarajevo, Inspire&Innovate Hackathon Spark Mostar. Ovaj posljednji nam je dosad i najdraži s obzirom na to da smo u velikoj konkurenciji uspjeli osvojiti drugo mjesto i nagradu od 1.500 KM. Na tom takmičenju radili smo na aplikaciji za virtualnu realnost koja je služila za pregled 3D virtualnih modela interijera u vašem prostoru,“ dodaje Suljić.
Ovaj tim nema namjeru stati. Svoja znanja uz pravilnu primjenu tehnologije i procjenu društvenih potreba žele iskoristiti za izradu kvalitetnih proizvoda. Kako Suljić kaže, stalno se stvaraju nove ideje, a zbog svoje znatiželje dosta ideja pokušavaju pretvoriti u stvarnost. Stoga su kontinuirano zauzeti, stalno rade na nekim manjim ili većim projektima i nekim idejama koje bi voljeli vidjeti u primjeni. Planiraju nastaviti raditi i na ovom, ali i na drugim projektima s ciljem da pomognu društvu i zajednici onoliko koliko su to u mogućnosti
Suljić smatra da interes za njihovim proizvodom postoji s obzirom na to da projekat ima za cilj pomoći društvenoj zajednici. Također, nakon što finaliziraju potpun proizvod, nastojat će ga plasirati i na inozemno tržište.
Potraga za investitorom
Članovi tima su svjesni da je za uspjeh potrebno mnogo rada i truda, ali im je potreban i investitor koji će prepoznati taj rad i trud i njihovu ideju pretvoriti u uspješan biznis.
„U Bosni i Hercegovini mnogo je teže doći do investitora koji je spreman na određeni rizik, što je možda i glavna razlika u odnosu na inovatore u zemljama EU. Ali naravno, tu se pojavljuje i nedostatak sistemskih rješenja, kao i nedostaci u samom obrazovnom sistemu. Međutim, raduje nas to što je trend startup akceleratora u značajnom porastu te mislimo da je kroz startup programe olakšan put pronalska samog investitora i načina plasmana proizvoda i inovatorskih projekata,“ ističe Suljić i dodaje da su još uvijek u fazi razvoja projekta.
Trenutno rade na poboljšanju sistema, tako da nisu ni bili u potrazi za određenim investitorima, ali da su otvoreni za saradnju ukoliko se ukaže prilika.
Visoko.co.ba/business-magazine.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.