VIDEO: Videolink SDA iz Visokog kao dio cjelokupnog tursko-bosanskog bratimljenja

Visoko postaje dio bratimljenja u kojem je cilj, o kojem se govori na ovim skupovima, pripajanje Bošnjaka turskom narodu.

1064

Redžep Tajip Erdoan uskoro u još jednoj posjeti BiH. Pravi tajming. Vrijeme je za uzvratnu podršku Bakiru Iztbegoviću, uoči kongresa SDA i izbora predsjednika ove stranke. Ponovo će najaviti kako će Turska pomoći braću Bošnjake. Priča za naivne, ali ne i naivna priča. Turski marš zavisnosti i Amarildo Gutić.

Pod krinkom proslave nekakvog međunarodnog dana djeteta, 23. april slavi se nacionalni praznik Turske. Obilježen je u sali gradske arene u Zenici, gdje su, navode organizatori, bila djeca iz BiH koja uče turski jezik. U školama Zeničko-dobojskog, Bosansko-podrinjskog i Srednjobosanskog takvih je 4 000. Turska ponovo prodire u Bosnu i Hercegovinu, no sada na drugi način.

Trenutno su relacije Bosne i Hercegovine i Turske na svojevrstan način privatizovane. Čvrsto ih kontroliše zamjenik predsjednika SDA i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, ličnim relacijama sa aktuelnim predsjednikom Turske. Prije tri godine, u vrijeme dok je Erdoan bio premijer, Izetbegović je njega prozvao liderom Bošnjaka.

“Sutra ću akobogda posjetiti i premijera Tajipa Erdoana. Poželjet ću mu brz oporavak. Tajip Erdoan ne pripada samo Turcima. On je naš zajednički lider. Barem jedna milijarda ljudi, među njima i dva miliona Bošnjaka, želi brz oporavak Tajipu Erodanu.” (Bakir Izetbegović, februar 2012.)

Samo nekoliko mjeseci kasnije Erdoan će se sjetiti onoga što mu je navodno prije smrti rekao prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH, Alija Izetbegović: “Ostavljam ti Bosnu u amanet. Bosna je ostavština Osmanlija, još uvijek se sjećam ovih riječi.”

U narednom periodu učestale su međusobne posjete i druženja dva državnika, Redžepa Tajipa Erdoana i Bakira Iztebegovića. Kulminiralo je augusta prošle godine, dan uoči predsjedničkih izbora u Turskoj. Tokom stranačkog skupa Erdoanove Stranke pravde i razvoja u Konji, video linkom je u ime Bošnjaka Bakir Izetbegović podržao Erdoanovu kandidaturu.

“Zato dignite visoko zastave u Konji za našeg lidera Tajipa Erdoana, za našeg predsjednika. On nosi našu zastavu. On nosi naš ponos. On nosi naš emanet. On nosi zastavu koju je nosio rahmetli Alija Iztbegović u krvavom bosanskom ratu. Pobjedit ćeš sutra akobogda. Nastavi pobjeđivati do konačne pobjede.” (Bakir Izetebegović, 9.8.2014. Visoko)

Erdoan je pobijedio. Njegov dobar prijatelj, turski biznismen Muzafer Čilek, inače počasni konzul BiH, postat će savjetnik u kabinetu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Čilek je dodatno i predsjednik Fondacije BIGMEV osnovane sa namjerom ekonomskog povezivanja BiH i Turske. Iako tvrde da su transparentni i aktivni u djelovanju, malo se o stvarnim efektima djelovanja BIGMEV-a zna. Zanimljivo – direktor ove samozatajne Fondacije je bivši ministar odbrane Selmo Cikotić, naročito iskusan u paratrgovini oružjem iz naše zemlje. Gostujući nedavno na lokalnoj TV stanici Cikotić je objasnio Čilekove motive.

“On finansira rad ove fondacije sa jednim razmijevanjem – da mu je Bog dao nafaku koju on treba da podijeli sa svojim narodom, a njegov narod je i u BiH i u Turskoj”, kazao je Cikotić.

Uporedo sa uspostavljanjem relacija Erdoan – Izetbegović, sve je više pojedinačnih manifestacija i skupova namijenjenih veličanju lika i djela Tajipa Erdoana i podrške Turskoj u našoj zemlji.

“10 posto stanovništva Bošnjaka je u Turskoj i zato mi smo jako bliski jedni drugima i inšalah mi ćemo i ubuduće raditi na tome da bude što veća veza među nama i da se islamijet pokrene kako na Balkanu tako i Evropi.” (Ismet Kasumagić, januar 2014.)

Načelnik Ilidže Senaid Memić zna o čemu priča. Na prostoru ove općine su brojni trgovinsko-ugostiteljski objekti u vlasništvu turskih državljana, kojima su ilidžanske ulice starim poznavaocima dovedene do neprepoznatljivosti. Demografska slika se pri tome ubrzano mijenja. Na prostoru Ilidže otvorena su i dva turska univerziteta. Posljednjih godina evidentno je enormno povećanje broja studenata iz Turske, ne samo na području Sarajeva. Procjene govore o dvije hiljade. Da je u pitanju i biznis, govore podaci o namjerama da se za turske studente otvore fakulteti u Goraždu i Konjicu. Samo na prostoru Travnika ima ih oko tri stotine. Istina, jedan broj njih nije tu samo zbog studiranja, nego i kriminalnih djela koje dosežu i do terorističkih aktivnosti. Tako je prije nekoliko mjeseci iz Travnika put Turske protjerano 6 navodnih studenata, koje je predvodio Abdulah Girgin. Na fotografijama on pozdravlja znakom organizacije “Sivi vukovi”, izuzetno ekstremne turske terorističke organizacije. No, to je tema za posebnu priču.

A prvi koji je otvoreno propagirao Tursku kao zaštitinicu BiH jeste bivši reis Mustafa Cerić. Prije devet godina govorio je da su Turci i Bošnjaci jedno te isto.

“Naša majka je Turska…”

Prošle godine, u vrijeme svoje kandidature za člana Predsjedništva BiH, Cerić će kritikovati politiku turske koja, po njemu, umjesto da ulaže u bh. privredu, zatvara naše firme, kako bi eliminisala konkurenciju. Cerić je kritkovao i politiku koja se svela na privatne relacije Izetbegovića i Erdoana.

U pričama o saradnji BiH i Turske najviše dominira ekonomski aspekt. Sa izuzetkom maglajskog Natrona malo je pozitivnih primjera. Mogu o tome pričati, primjera radi, radnici drvne industrije Sana čije je poslovanje i firmu dokrajčio navodni turski investitor. Znatno više je primjera ulaganja u univezitete, koledže, obdaništa ili đačke domove – koji su pogodni za drugu vrstu utjecaja.

A o visini investicija, unatoč gromoglasno proklamovanoj povezanosti ove dvije zemlje i dijela nihovih stanovnika, govori podatak koje je sam predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan predstavio uoči posjete našoj zemlji u intervjuu za magazin Stav: “Rumunija je sa 6 milijardi dolara na prvom mjestu. Zatim Albanija sa 1,6 milijardi dolara, Makedonija sa 1,2 milijarde, Kosovo sa 1,1 milijardu dolara te Bugarska sa 1 milijardom dolara. Turski privatni sektor trenutno u Grčkoj ima investicije vrijedne 500 miliona dolara, u Hrvatskoj 430 miliona, u Bosni i Hercegovini 145, Srbiji 113 miliona dolara”.

Eto teme za razgovor kada za nekoliko dana turski predsjednik bude u BiH, ukoliko nije došao samo zbog uzvratne podrške izboru Bakira Izetbegovića za predsjednika SDA. Ne treba zanemariti ni ulaganja u medije, putem koji Erdoan želi pomoći SDA da ponovo ima svoje glasilo koje može kontrolisati. A u tome Erdoan ima iskustva iz Turske, gdje su kritički nastrojeni mediji automatski proglašavani neprijateljima države. Poznato, zar ne.

Komentari

komentara