Od kako su posljednjih godina, a naročito posljednjih mjeseci, gosti iz arapskih zemalja pohrlili prema BiH i Sarajevu, u javnosti su se pojavile različite reakcije – od straha do nade u velike investicije.
Da je zabilježen porast broja arapskih turista u BiH, posebno Sarajevu, potvrđuju i podaci Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Ipak, ono što je novost jeste masovna kupovina zemljišta i izgradnja velikih stambenih naselja, uglavnom na području oko i u glavnom gradu.
Arapskim novcem obnovljen je sarajevski hotel “Bristol”, izgrađeni su tržni centri BBI i Sarajevo City Centar, a u toku je i izgradnja luksuznog naselja Poljine Hills.
Osim toga, sredinom oktobra je otvoreno turističko-rezidencijalno naselje Sarajevo Resort Osenik u opštini Hadžići, koje se prostire na 160.000 kvadratnih metara s vještačkim jezerom na 12.000 kvadratnih metara oko kojeg je raspoređeno 160 objekata – dva natkrivena bazena, hotel, sportski tereni, supermarket i drugi prateći objekti. Investicija je “teška” nešto više od 25 miliona evra, a kompleks će moći pružiti smještaj za čak 1.125 gostiju.
Najavljuje se i impresivno, neki će reći gotovo nerealno ulaganje od 4,3 milijarde evra u podnožju Bjelašnice, Igmana i Treskavice.
Arapi u Trnovu grade luksuzni turistički grad Buroj Ozone na 1,3 miliona kvadratnih metara, koji će sačinjavati 2.000 vila, više hotela, najveći trgovački centar na Balkanu, pa čak i bolnica čija gradnja treba početi u aprilu 2016. godine.
“Svako ulaganje treba dočekati pozitivno, s tim što, naravno, ona moraju biti realna. Ja ovdje ipak moram dati opasku, a to je da ovo što se najavljuje u Trnovu od 4,5 milijarde evra, ta cifra je toliko velika da čovjek prosto ne može da vjeruje. U svijetu nema tolikih investicija”, kaže za DEPO Portal profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muris Čičić.
Prema statistikama Centralne banke BiH i Agencije za unapređenje stranih investicija zemlje Golfskog zaliva dosad nisu bile na listi deset najvećih investitora u BiH. Međutim, ako ova dosad najveća investicija zaista bude realizovana, to će se promijeniti.
Masovna kupovina nekretnina u BiH, na kojoj možemo zahvaliti uglavnom Arapima, uticala je na porast cijena zemljišta, kuća, vikendica… To ekonomski stručnjaci ocjenjuju pozitivnim jer, kako kaže profesor Čičić, cijene nekretnina su jako depresirane od 2007. godine, kada je počela svjetska recesija, pa sve do danas.
Akademik Esad Duraković, ugledni arabist, prevodilac, filolog i orijentalista, u svom nedavnom tekstu na DEPO Portalu upozorio je na masovnu kupovinu grunta u BiH, ocijenivši je negativnom pojavom.
“Nastavi li se ovaj trend, KS i/ili njegova okolina može biti velikim dijelom, možda i većinskim, arapski grunt, a da li je to pozitivno i bezazleno neka prosudi svaki čitalac za sebe, iako su stvari očigledne”, napisao je akademik Duraković, koji smatra da se striktnijim zakonskim propisima treba uvesti više reda i strogoće u toj oblasti, kako bi se pojava stavila pod kontrolu, jer je, kako kaže, očigledno izmakla kontroli.
Šta kažu podaci Turističke zajednice KS?
Interesovanje Arapa za BiH konstantno raste u posljednjih pet godina, a to pokazuju i podaci Turističke zajednice KS.
Turisti iz ovih zemalja se, naime, zadržavaju znatno duže od ostalih turista – od tri do sedam noćenja, dok je prosjek zadržavanja u Kantonu Sarajevo dvije noći.
“Egzaktnih podataka o njihovoj potrošnji nema, ali pojedina istraživanja pokazuju da je to oko 300 KM dnevno, ali mi smatramo da je to znatno umanjen iznos”, kažu u Turističkoj zajednici KS.
Pravi turistički „bum“ iz zemalja Golfskog zaliva je počeo pokretanjem direktne avio linije Sarajevo-Dubai, kojom je turistima iz ovih zemalja znatno pojednostavljen dolazak u Sarajevo.
Registrovani turisti iz arapskih zemalja odsjedaju uglavnom u hotelima više kategorije i žele da uvijek na raspolaganju imaju vozača i vodiča. Prema podacima Turističke zajednice KS, izuzetno su zainteresovani da dan provedu u prirodnom ambijentu u neposrednoj blizini grada, bez nekih naročitih aktivnosti.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.