Krajem sedmice održan je još jedan, šesti Strukturalni dijalog. Državni i entitetski ministri pravde, predstavnici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, predsjednik Pravosudne komisije Brčko Distrikta uz saradnju Evropske komisije razgovarali su u Banja Luci o reformi pravosuđa Bosne i Hercegovine.
Stavovi manje više poznati. Vlasti iz RS traže oduzimanje nadležnosti Sudu Bosne i Hercegovine, a jačanje entitetskih sudova. Za predstavnike iz RS naročito je sporan Član 7.
Docent sa Fakuleta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Goran Kovačević analizira za Patriju zbog čega je Miloradu Dodiku i drugima važno slabljenje Suda BiH, odnosno ukidanje Člana 7. iz Zakona o Sudu BiH.
Piše Doc. dr. Goran Kovačević
Geneza problem
Deklaracijom i aneksom na deklaraciju Vijeća za implementaciju mira koje se sastalo u Briselu 23. i 24. maja 2000. godine predviđeno je usvajanje Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine do septembra 2000. godine kako bi se pružila sudska zaštita u stvarima koje spadaju u nadležnost države Bosne i Hercegovine prema Ustavu Bosne i Hercegovine. Time je stvoren preduslov za uspostavljanje vladavine prava u državi Bosni i Hercegovini.
Imajući u vidu da će garancija sudske zaštite u oblastima koje uključuju državljanstvo, vanjsku trgovinu i investicije pružiti pravnu sigurnost i da je ta sigurnost neophodna za uspostavljanje funkcionalne ekonomije u cijeloj Bosni i Hercegovini, čime će se omogućiti otvaranje novih perspektiva za građane Bosne i Hercegovine u budućnosti u njihovoj zemlji Visoki predstavnik za BiH je donio odluku kojom se uspostavlja Sud BiH.
U januaru 2003. godine Visoki predstavnik za BiH donio je još jednu odluku kojom se osniva Posebno Vijeće za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju u sklopu Suda BiH kako bi se unaprijedila odlučna borba protiv kriminala u Bosni i Hercegovini. Razlog za donošenje ove odluke bile su, a i danas su, kriminalne aktivnosti koje ugrožavaju ekonomska, fiskalna, tržišna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te da je od vitalnog značaja za Bosnu i Hercegovinu nastojanje da se ojača i slijedi vladavina zakona kako bi se stvorila osnova za privredni rast i strane investicije.
Na predložena rješenja OHR-a niko nije imao prigovora, tako da je zakon u predloženom tekstu usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nakon toga počela su i prva suđenja Ante Jelavić, Hasan Čengić, Mirko Šarović, Dragan Čović, Edhem Bičakčić, Miroslav Prce, Mladen Ivanić i mnogi drugi.
Svima njima suđeno je na osnovu Člana 7. Neki su osuđeni i izdržali kazne, drugi su pobjegli a treći su oslobođeni, četvrtima su nestali dokazi tokom prenosa nadležnosti.
Oni koji su oslobođeni izjavljivali su kako vjeruju u pravnu državu i nisu više osporavili nadležnost Suda BiH.
Međutim, oni koji su bili predmet istrage Tužilaštva BiH po osnovu Člana 7. žestoko su osporavili nadležnost Suda i Tužilaštva BiH.
Pa zašto je Član 7. sporan?
Da bismo to razumijeli moramo se vratiti nekoliko godina unazad, u vrijeme kada je podnesen izvještaj SIPA-e protiv Milorada Dodika i drugih.
Svijesni smo činjenice da kantonalna, okružna i tužilaštvo Distrikta Brčko ne mogu, odnosno nemaju hrabrosti da procesuiraju ozbiljna koruptivna, odnosno krivična djela protiv službene dužnosti, niti, analogno tome sudovi na ovim instancama vlasti nemaju hrabrosti da presude u ovakvim predmetima. Ovo je činjenica.
Skoro niko nije odgovarao od mjesnih predsjednika kantonalnih vlada, načelnika, predsjednika entitetskih vlada i slično za ovu vrstu krivičnih djela, a oni rijetki, koji su eventualno uspjeli doći na optuženičku klupu, oslobođeni su ili su uslovno kažnjeni, čime je poslata jasna poruka policijskim i tužilačkim organima “ne vodite istrage i ne gonite nas krivično”.
U ovu priču uklapa se i predmet Milorada Dodika koji je sa državnog nivoa prebačen na entitetski, naravno, nakon što su stranci otišli a onda je na entitetskom nivou ekspresno zatvoren obustavom istrage. Nakon ovoga, a u svrhu zaštite svojih kriminalnih aktivnosti, Milorad Dodik je zaprijetio referendumom o Sudu i Tužilaštvu BiH, a EU na ovu prijetnju odgovorila Strukturalnim dijalogom kako bi se strasti smirile i otvorio razgovor o pravosuđu na nivou BiH.
U saopštenju koje je dala Evropska delegacija u BiH naglašeno je da je glavni cilj Strukturalnog dijaloga konsolidacija vladavine zakona i uspostava nezavisnog, efikasnog, nepristrasnog i odgovornog sistema pravosuđa na području cijele zemlje i u korist svih njenih građana.
Kako se u ovaj cilj uklapa priča o Članu 7.?
Nikako. Ondašnji komesar EU za proširenje Štefan Fule je u svom govoru od 6. 6. 2011. godine naglasio da vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala nema alternativu i kao takva jasno je naglašena u strategiji EU za proširenje. U tom pravcu je i Član 7. Zakona o Sudu BiH što je objasnio i OHR prilikom njegovog donošenja a kako je to naprijed objašnjeno.
.jpeg)
Dakle šta je sporno? Kada govorimo o Članu 7. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, ne govorimo o cijelom Članu, jer tekst cijelog Člana nije sporan, nego je sporan samo jedan dio teksta tog Člana, odnosno stav 2, tačka b). Naime, ovim dijelom teksta spornog člana daje se pravo Sudu Bosne i Hercegovine da sudi, odnosno Tužilaštvu Bosne i Hercegovine da krivično goni i za ona krivična djela koja su u nadležnosti entiteta ali samo onda kada se radi o ozbiljnim posljedicama po BiH ili posljedicu koja je izvan teritorije entiteta ili Brčko Distrikta. Analizirajući ovu odredbu sa govorom komesara Filea i ciljevima Strukturalnog dijaloga koji su naglašeni kroz izjavu EU Delegacije u BiH, član 7. Zakona nikad nije bio explicite predmet Strukturalnog dijaloga. Međutim, politika iz RS je nastavila da insistira na uklanjanju Člana 7. iz Zakona o Sudu BiH kako bi se smanjila nadležnost države Bosne i Hercegovine a ojačala pozicija entiteta. U tu svrhu su lobirali i određeni predstavnici VSTV iz RS-a. Ipak, prevagnuo je stav da član 7. mora ostati s tim da se isti mora objektivizirati. U ovom pravcu ide i stav eksperata država članica, koji su se u svom radu tokom TAIEX seminara “Reforma pravosudnih institucija na državnom nivou” vodili sljedećim principima: da proširenu nadležnost, tj. Član 7. ne treba ukidati, već samo pojasniti.
Nesporna je činjenica, prema dostupnim informacijama, da se tokom plenarnih i drugih sastanaka Strukturalnog dijaloga vodio razgovor o “Članu 7” iako on nije explicite naglašen kao cilj Strukturalnog dijaloga. Tokom vođenja razgovora zaključilo se da struka, barem onaj dio koji direktno kroz svoj rad primjenjuje Član 7. nema konflikta. Šta više i Venecijanska komisija je u tački 42. pozdravila i naglasila postojanje ovakvih odredbi kojima se jača borba protiv kriminala, ali isto tako naglasila je da se ovaj dio teksta mora objektivizirati. Dakle, ko ima problem sa ovim članom?
Očigledno određeni političari i to sa razlogom zato što su ili će biti predmet istraga.
Podsjetimo se na izjavu Milorada Živkovića koju je dao Srni a prenijelo Oslobođenje 29.03.2009. godine: “Ustavni sud BiH je odbijanjem mog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Člana 13. Zakona o Sudu BiH otvorio lovnu sezonu u kojoj više niko u RS nije siguran. Tu, prije svega, mislim na bivše pripadnike VRS”.
No drugi problem je ozbiljni. Entiteti raspravljaju o nadležnosti državne institucije, odnosno entitetski ministri pravosuđa + sekretar neke pravosudne komisije Brčko Distrikta, koji nisu minute proveli u sudnici, dok je državni ministar pravosuđa koji predstavlja državno pravosuđe profesor latinskog jezika. Strah me je i pomisliti kakvo rješenje mogu donijeti ove pravne analfabete a pogotovo me čudi izjava da je Član 7. najgore rješenje. Postavlja se pitanje ko je iz VSTV-a to rekao, na osnovu čega je izveo zaključak da se radi o najlošijem rješenju. Kako VSTV, koji je neka vrsta kvazi regulatornog pravosudnog tijela, može tvrditi tako nešto kada uopšte ne primjenjuje ovaj član niti je nadležno da daje takve kvalifikacije.
Šta je rješenje?
Redefinisati odluku Vijeća ministara kojom su imenovani članovi za Strukturalni dijalog kako bi se smanjio uticaj entiteta na državno zakonodavstvo. Nije ustavnopravno, odnosno dolazi do povrede demokratskih načela kada niže organizacione instance vlasti daju prijedloge zakona kako će se određena materija urediti na nivou države, odnosno na većem nivou vlasti. Za tako nešto postoji Parlamentarna skupština BiH i propisan zakonodavni postupak.
U odluci Vijeća ministara a u vezi Strukturalnog dijaloga definisati da u slučaju mijenjanja zakonodavstva učestvuju oni na koje se to zakonodavstvo primjenjuje, a ne oni koji nemaju nikakvog doticaja sa spornim zakonodavstvom.
U odnosu na Član 7., organizovati jedan ili više okruglih stolova sa sudijama Suda BiH na kojem će se razgovarati o eventualnim problemima u pogledu primjene Člana 7. Zakona o Sudu BiH. To isto uraditi sa tužiocima Tužilaštva BiH.
Ukoliko se utvrde problemi u vezi primjene, nejasnoća ili nečeg drugoga u odnosu na Član 7. formirati komisiju koju će činiti sudije Suda BiH i tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog toga što se primjena Člana 7. i prepoznati problemi odnose direktno na njih.
Član 7. (Krivična nadležnost) – bivši Član 13. Zakona o Sudu BiH.
(1) Sud je nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.
(2) Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:
a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;
b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(3) U nadležnosti Suda je takođe da:
a) zauzima konačan i pravno obvezujući stav u vezi s provođenjem zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno provođenje zakona Bosne i Hercegovine;
b) Sud je takođe nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine.
c) odlučuje o pitanjima koja se tiču provođenja međunarodnih i međuentitetskih krivičnih propisa, uključujući i odnose s Interpolom i drugim međunarodnim policijskim organima, kao što su transfer osuđnog lica, izručenje i predaja lica, koje druga država, odnosno međunarodni sud ili tribunal zahtijevaju od bilo kojeg organa na području Bosne i Hercegovine;
d) rješava sukob nadležnosti između sudova entiteta, između sudova entiteta i Suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te između Suda i bilo kojeg drugog suda;
e) odlučuje o ponavljanju krivičnog postupka za krivična djela predviđena zakonima države Bosne i Hercegovine.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.