ZDKPolitikaVedad Jusić, zastupnik u Skupštini ZDK: O radu u realnom sektoru, političkom...

Vedad Jusić, zastupnik u Skupštini ZDK: O radu u realnom sektoru, političkom angažmanu, SDA i generaciji koja odlazi…

Vedad Jusić pripadnik je mlade generacije bosanskohercegovačkih političara. Rođen je 1990. godine, a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je na odsjeku za Komparativnu književnost i Književnost naroda Bosne i Hercegovine. Nakon što je na općinskim izborima 2016. godine izabran za vijećnika u Općinskom vijeću općine Breza, imenovan je i za predsjednika Općinskog vijeća. Već na Općim izborima 2018. godine, kao kandidat SDA, izabran je za poslanika u skupštini Zeničko – dobojskog kantona.

Nakon stjecanja fakultetske diplome započinje svoj radni angažman u privatnom sektoru, tačnije u mesno – prerađivačkoj industriji, ne pristajući na utvrđeni kurs deficitarnih i suficitarnih zanimanja u kojem nosioci titula prvih moraju “čekati na svoju priliku”.

Za “Slobodnu Bosnu” govori o svom iskustvu u realnom/proizvodnom sektoru, položaju mladih u politici, Zeničko-dobojskom Kantonu, SDA i alarmantnom pitanju odlaska mladih iz domovine.

Kakav je status mladih ljudi u politici i kakvo je tvoje iskustvo? Imaju li mladi dovoljno prostora za slobodno političko djelovanje u Bosni i Hercegovini?

Status mladih ljudi u političkom prostoru jednak je interesovanju i želji mladih ljudi da budu od koristi zajednici i domovini. Ne možete se izboriti za status i postati faktorom odlučivanja ako ste pristupili političkoj organizaciji samo da bi obezbjedili ugodan posao za sebe ili svoje najbliže. Naravno da ste u takvoj poziciji lišeni slobodnog djelovanja i kritičkog promišljanja. Veoma je važno da od ranog djetinstva roditelji, učitelji i nastavnici podučavaju djecu kritičkom promišljanju, konstantnom propitivanju uloge čovjeka u društvu i zajednici. To je temelj za slobodno političko djelovanje. U Stranci demokratske akcije ima dovoljno prostora za mlade ljude i dovoljno prostora za kritičko promišljanje. To je moje iskustvo, a sigurno da postoje i drugačija. Za slobodu se mora boriti kontinuirano i do kraja života. U tome nikada nećemo potpuno uspjeti.

Zastupnik si u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona i jedan od rijetkih izabranih zvaničnika zaposlen u realnom/proizvodnom sektoru. To je iskustvo sa kojim se mali broj naših političara može pohvaliti. Kako je živjeti između ta dva svijeta, politike i proizvodnje? Gdje je teže odgovoriti zadatku? Šta je važnije za društvo i državu?

Jednostavno. U realnom sektoru crpite iskustvo sa kojim djelujete i utičete na političke procese. U realnom sektoru problemi su konkretniji, plate i naknade realnije, a sav apsurd vam, kako je Sijarić pisao u Bihorcima, izađe na znoj. Politički sistem, kao i privredni, u našoj državi još uvijek nije dovoljno organizovan i uređen. Potrebno je u narednim godinama mnogo rada i truda da bi građani Bosne i Hercegovine uživali evropski standard i evropske vrijednosti. Za državu su politika i privreda od presudnog značaja. Nažalost, u Bosni i Hercegovini je moguće da ljudi bez bilo kakvog konkretnog rada i iskustva postanu važan politički faktor, čak da osnuju i političke partije, a sve što nude jesu puna usta naroda i pravde. Ako su toliko pravedni i uz narod neka se oslobode sujete i populizma, neka im apsurd izlazi na znoj a ne na usta. Tad bi sigurno bili od koristi za društvo i narod. Rezultat političkog djelovanja najbolje možete ispitati razgovarajući s ljudima koji egzistenciju obezbjeđuju teškim i cjelodnevnim radom.

Skoro će puna godina dana kako je formirana Vlada Zeničko-dobojskog Kantona. Koliko si kao zastupnik u Skupštini zadovoljan radom Vlade?

Uvijek kažem da može bolje. Ali, mogu reći i da smo kanton koji je prvi formirao Vladu, da je nastavljen kontinuitet finansijske stabilnosti, da smo i dalje prvaci u izvozu i proizvodnji, da smo još uvijek jedina Skupština koja nema mogućnost profesionalizacije mandata (očekujem da i drugi dokinu profesionalizaciju), da su svi studenti koji ispunjavaju formalno-pravne uslove dobili stipendije, da se pristupilo rješavanju problema nastalih još od prije deset i više godina, da premijer Ganić i ministri u Vladi svakodnevno čine napore i vode razgovore sa građanima u cilju iznalaženja najboljih rješenja po svim pitanjima nad kojima je nadležan i odgovoran Kanton.

Da li je Vlada ili Skupština ZDK razmatrala problematiku i dešavanja u JKP “Zenicatrans-prevoz putnika” d.d. Zenica? Imaš li nekih informacija o trenutnom stanju u tom preduzeću?

Nekoliko kolega je iniciralo to pitanje na sjednici Skupštine ZDK iako Skupština i Vlada nemaju direktne nadležnosti nad ovim preduzećem. Osnivač JKP “Zenicatrans-prevoz putnika” je Grad Zenica. I pored te činjenice Vlada Zeničko-dobojskog kantona prije nekoliko dana, na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, opredijelila je sredstva u iznosu od 25.800,00 KM kao pomoć socijalno-intervenirajućeg karaktera za 129 radnika. Porezna uprava FBiH raspolaže potrebnim podacima o stanju u ovom preduzeću a sa stanjem je upoznata i šira javnost.

Zašto je tvoj izbor Stranka demokratske akcije? Hoće li se SDA izboriti sa mnogobrojnim protivnicima i kako gledaš na posljednja dešavanja unutar SDA?

Iako živimo u pomalo haotičnom političkom ustrojstvu SDA je s druge strane ipak najozbiljnija politička opcija u državi, najstabilniji prostor za državotvorno političko djelovanje i ideja koja se zasniva na pozitivnim vrijednostima koje su zavisno od ljudi, nekada manje a nekada više, prisutne u samom političkom djelovanju. Potpuno mi je neshvatljiva ostrašćenost i transparentna mržnja pojedinaca a često i političkih kolektiva koji svoj cjelokupan politički program zasnivaju isključivo na komentarima rada SDA. Neshvatljiv je toliki nedostatak političke kreativnosti. Da su opozicione stranke zdravije i kreativnije sigurno da bi i SDA bila mnogo snažnija, ozbiljnija i odgovornija. Ipak, treba insistirati na odgovornosti svakog pojedinca.

Mladi odlaze iz Bosne i Hercegovine. Odlaze iz manjih sredina u veće centre. Ti si ostao u Brezi. Koliko je to zapravo problem i šta se može učiniti da se trend napuštanja manjih sredina i uopće države zaustavi?

Za početak bi dobar korak na tom putu bio da mediji svoju pažnju usmjere na pozitivne primjere i priče u Bosni i Hercegovini kojih sigurno ima. Također, bilo bi korektno da se fokus interesovanja medija usmjeri i na druge sredine pored Sarajeva. Naravno, težište je ipak na institucijama koje imaju obavezu ponuditi zakonski okvir i sadržaj koji će mladima omogućiti pristojan život na teritoriji Bosne i Hercegovine. Na kraju, i mladi moraju biti svjesni da ništa neće doći samo od sebe. Mnogi mogu otići bilo gdje ali nikad pobjeći od sebe.

Nedavno si dobio jednoglasnu podršku u izboru za predsjednika Asocijacije mladih SDA Zeničko-dobojskog kantona. Ima li mladih u ZDK? Šta rade?

Raduje me interesovanje za politiku koje pokazuju mladi ljudi u Zeničko-dobojskom kantonu. U isto vrijeme mladi su na neki način i korektiv starijim kolegama. Jednu trećinu (skoro 200) izabranih zvaničnika (općinska vijeća, kantonalne skupštine…) ispred SDA čine mladi ljudi do 35 godina. U pripremi je i Konvencija mladih SDA u kojoj će učestvovati oko 500 delegata, mladih ljudi koji će izabrati upravljačke strukture Asocijacije mladih SDA BiH. Posebno me raduje što mladi sve više međusobno afirmišu praksu konsenzusa i dogovora po svim značajnim pitanjima.

Bliže nam se lokalni izbori. Kakvi su planovi za budućnost? Imaju li mladi u Brezi perspektivu za ostanak? Je li aktuelni načelnik poboljšao status mladih u Brezi?

Breza je jako mala sredina koja u isto vrijeme može biti i jako ugodna za život. Nažalost, posljednjih godina prate nas gorka iskustva. Čak se i šira javnost imala priliku upoznati sa nekim dešavanjima u Brezi. Vijest o svečanom otvorenju prvog sloja asfalta osvanula je na naslovnicama regionalnih medija. Dolazak “Švaba i Amerikanaca”, lažne najave investitora i višemilionskih investicija, bajke o spalionici i povrću na vodi, “proturanje” stotine volontera kroz instituciju Općine, korupcija vijećnika i odgovornih pojedinaca, milionska dugovanja Općine i JP Komunalo d.o.o. Breza, nedostatak ulaganja u infrastrukturne projekte i mjesne zajednice, i mogao bih nabrajati dva dana a ne bih sve nabrojao, dovela su do nepovjerenja građana u institucije i politike na području općine Breza. Načelnik se potrudio poboljšati status mladih ljudi tako što je sa svojim saradnicima imenovao veliki broj penzionera (ljudi u penziji) na odgovorne pozicije (direktorske pozicije u ustanovama i preduzećima, članovi upravnih i nadzornih odbora). Time je načelnik zaštitio sve mlade i ambiciozne ljude od eventualnih nezakonitih radnji, političke korupcije, nemoralnog i nepotrebnog zapošljavanja i svega što sa sobom nose ove “teške” i odgovorne funkcije. Iako je općepoznato da Načelnik, kao i njegov prethodnik, vole mlađe ipak se odlučio za dokazane i kadrove sa dugogodišnjim iskustvom. Planovi za budućnost ogledaju se u nastojanju vraćanja povjerenja građana u politike i institucije, uključivanju stanovništva u sve društvene i političke procese, vraćanju minimum razuma u politički i društveni prostor općine Breza. Iako nemamo mnogo penzionera u našim redovima vjerujem da ćemo kao kolektiv u budućim mjesecima i godinama uspjeti u spomenutim nastojanjima i aktivnostima.

 

Visoko.co.ba/Slobodna Bosna


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE