Vedad Jusić: Breza je nebrušeni dijamant

U centru grada na lokaciji Crkvina nalaze se ostaci kasnoantičke bazilike iz 5. ili 6. stoljeća. U planu su revitalizacija, zaštita i uređenje.

Bogatstvo Bosne i Hercegovine ogleda se u brojnim arheološkim nalazištima i nacionalnim spomenicima. Antička vila na Mogorjelu kod Čapljine, kasnoantička bazilika u Brezi, kompleks rimskih zgrada u Putovićima kod Zenice i na Ilidži kod Sarajeva, arheološki su lokaliteti prvog stupnja. Istoričari umjetnosti su registrirali oko 3.000 objekata u BiH na kojima po standardima UNESCO-a treba obaviti konzervatorsko-restauratorske zahvate.

ARHEOLOŠKA BOGATSTVA

Breza je historijski i arheološki neistraženi, nebrušeni dijamant, smatraju stručnjaci. U centru grada na lokaciji Crkvina nalaze se ostaci kasnoantičke bazilike, nacionalnog spomenika iz 5. ili 6. stoljeća, za koju se pretpostavlja da je izgrađena za vrijeme cara Justinijana. Prva iskopavanja na ovom lokalitetu urađena su 30-ih godina prošlog stoljeća, a početkom ovog urađeni su određeni zahvati na restauraciji. Općinske vlasti žele da ovaj kulturno-historijski spomenik doživi punu valorizaciju, jer je to i šansa za kulturno-historijski turizam. Potrebne suglasnosti Komisije i Zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika su osigurane, a urađen je glavni projekt kojim se u prvoj fazi predviđa konzerviranje područja prve zone nacionalnog spomenika bazilike.

– Do 1930. godine nije mnogo rađeno na restauraciji bazilike koja je urušena. Tadašnji kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu dr. Gregor Čremošnik izvršio je prva iskopavanja bazilike. Od 1961. do 1968. godine su rađena određena iskopavanja. U vrijeme agresije na BiH bilo je određenih uništavanja i štete na samoj bazilici, pa je ona djelomično obnovljena 2000. uz podršku Zavoda za zaštitu spomenika. Radi se o nacionalnom spomeniku BiH, koji predstavlja kulturno-historijsko blago naše općine. U posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirali smo aktivnosti na procesu revitalizacije ovog nacionalnog spomenika, na procesu njegove zaštite i uređenja. Studio Urbing iz Sarajeva je uradio glavni projekat, obezbijedili smo sve potrebne dozvole od Zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika i plan je da iduće godine krenemo u realizaciju projekta koji bi trebao koštati više od dva miliona maraka, izjavio je za Oslobođenje Vedad Jusić, načelnik Općine Breza.

– Do 1930. godine nije mnogo rađeno na restauraciji bazilike koja je urušena. Tadašnji kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu dr. Gregor Čremošnik izvršio je prva iskopavanja bazilike. Od 1961. do 1968. godine su rađena određena iskopavanja. U vrijeme agresije na BiH bilo je određenih uništavanja i štete na samoj bazilici, pa je ona djelomično obnovljena 2000. uz podršku Zavoda za zaštitu spomenika. Radi se o nacionalnom spomeniku BiH, koji predstavlja kulturno-historijsko blago naše općine. U posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirali smo aktivnosti na procesu revitalizacije ovog nacionalnog spomenika, na procesu njegove zaštite i uređenja. Studio Urbing iz Sarajeva je uradio glavni projekat, obezbijedili smo sve potrebne dozvole od Zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika i plan je da iduće godine krenemo u realizaciju projekta koji bi trebao koštati više od dva miliona maraka, izjavio je za Oslobođenje Vedad Jusić, načelnik Općine Breza.

To činimo i u kontekstu određene transformacije i privredne i društvene zajednice općine Breza. Nakon 115 godina tradicije rudarstva i prilagođavanja svih naših interesovanja rudniku i rudarenju, došlo je vrijeme da brendiramo našu lokalnu zajednicu i kroz arheološko blago kojeg na prostoru Breze ne manjka. Salmedin Mesihović, profesor historije i arheologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu – Odsjek za historiju, zastupa tezu da je Breza najbogatije arheološko područje u BiH koje je nedovoljno istraženo i uređeno. Ali, došlo je vrijeme da neke mlade snage Brezu brendiraju i po bogatstvima koja imamo kao što su arheološko i kulturno naslijeđe. Nadam se da ćemo realizacijom projekta dobiti i na turističkom segmentu, istakao je Jusić.

12 NEKROPOLA

Bazilika koja se nalazi u centru grada duga je 27, a široka 19 metara i predstavlja pravo bogatstvo nacionalne historije. Tome svjedoči i rimski natpis “Ulpije Prokule iz Breze”, nađen kao spolij u njenim ruševinama, u kojem se spominje Desitiatium, prvak ilirskog plemena koje je živjelo na području današnje Breze.

Na drugoj strani Stavnje, 200 metara dalje, nalazi se još jedna kasnoantička bazilika u mjestu Srh ili Srđ, koja je možda bila posvećena svetom Sergiju. Treća bazilika na ovom području nalazi se uz rijeku Stavnju, udaljena oko dva kilometra, na području općine Vareš. Breza ima i 12 nekropola stećaka, te se svrstava među područja sa najgušće raspoređenim stećcima u okruženju.

Oslobodjenje.ba / Visoko.co.ba