Veće plaće ili novi udar na džepove građana?

Prijedlozi zakona o porezu na dohodak i doprinose u Federaciji izazvali su burne rasprave – i među ekonomskim stručnjacima i među građanima. Ključna polemika vodi se o tomu – donose li ovi zakoni zaista veće plaće, kako navodi predlagač ili je riječ o novom udaru na džepove građana?

Sve stranke koje participiraju u Vladi FBiH dale su podršku Prijedlogu izmjena zakonu o porezu na dohodak i doprinose. Ukoliko bi ovi prijedlozi dobili podršku i u Parlamentu, stopa poreza bila bi povećana sa 10 na 13 posto, ali će neoporezivi dio plate od sadašnjih 300 iznositi 800 maraka.

“276 hiljada ljudi neće nikako plaćati porez na dohodak. Sljedećih 44 posto koji se nalaze na plati između 800 i 2.440 – 234 hiljade ljudi plaćat će manje nego što plaća sad. Konačno – ostalo je samo 4 posto ljudi koji imaju iznad 2.440 – oni će plaćati više nego što plaća sad”, kazao je premijer FBiH Fadil Novalić (SDA).

Kako bi ova statististika izgledala, recimo, na primjeru neto plaće od 1000 maraka? Sada se od tog iznosa oporezuje 700 maraka. I to sa 10 posto – što iznosi 70 maraka. Prema novom prijedlogu, oporezivo će biti 200 maraka po stopi od 13 posto, što iznosi oko 26 maraka. Dakle, razlika bi trebala pripasti radniku, što bi trebalo otvoriti prostor da poslodavci povećaju plaće. Ipak, ovo će ostati njima na volju. Ovi prijedlozi podijelili su i struku. Smatraju da je neoporezivi dio plaće trebao ići na 1.000 maraka, a stopa ostati 10 posto.

“Statistički posmatrano, vjerovatno će doći po povećanja plaće jer širimo fiskalni obuhvat, uključujemo topli obrok, regres, podršku, pomoć poslodavca, prevoz i slično. Pitanje je da li će se to realizovati u praksi, kako će reagovati poslodavci”, objašnjava profesor i ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Ekonomski stručnjak Anto Domazet navodi kako se pošlo od toga da treba rasteretiti obračun plaća: “Plaća je opterećena visokim izdacima, njih treba rasteretiti kako bi se stvorio prostor da se plaće povećaju, a da se javne potrebe alimentiraju iz drugih izvora – na primjer oporezivanjem dividendi”.

Prema Prijedlogu novog zakona o doprinosima, snižava se bruto opterećenje na plaću sa 41,5 na 32,5.

“Sad oporezujemo topli obrok, oporezujemo prevoz, regres i sve neoporezive stavke, ali je smanjenje mnogo veće nego što je to opterećenje”, ističe premijer Novalić.

Stopu treba spuštati, stav je gotovo svih ekonomskih stručnjaka, ali upozoravaju na drugi mogući problem.

“Zbirnu stopu doprinosa definitivno treba spuštati – sa 41,5 dolazimo do 30 posto. Ono što je isto važno je da mi istovremeno opterećujemo ugovor o djelu – to nije dobro zato što je vrlo mali broj ljudi koji radi po osnovu ugovora o djelu, a postoji alternativa – ako ne bi išao po ugovoru o djelu, da bi se zaposlio, da bi radio po osnovama ugovora o radu”, ističe Čavalić

I ugovori o radu predmet su polemika. Prema novom zakonu, doprinosi na ugovore o djelu plaćali bi se po istoj stopi doprinosa kao i za puni radni odnos. Predlagač ovo objašnjava da je cilj svim uposlenicima omogućiti zdravstvenu zaštitu. I ovo nije jedini predmet polemika. Tu je je porez na nasljedstvo i poklon. Baratalo se informacijama da će se plaćati i porez na nasljeđivanje nekretnine iako je riječ prvom srodniku. Predlagač navodi da je ova oblast regulisana kantonalnim zakonom te da nije predmet ovih izmjena. Uz brojne polemike koje se vode, sada je otvoreno i pitanje većine u Parlamentu FBiH koje, izvjesno je, nema. Vjerovatno je to jedan od razloga što se ovi zakoni, iako je trebalo, neće se naći na sjednici 30. novembra.

Visoko.co.ba/federalna.ba