U gradu u kojem smo svjedočili najzagađenijem zraku na svijetu dižu se ruke za gradnju novih nebodera. Prvobitni vizuelni identitet grada u potpunosti je promijenjen izgradnjom sve većeg broja višespratnica. Grad gubi zelene površine, a sugrađani traže da urbanistički planovi kreiraju život po mjeri čovjeka u Sarajevu.
“Sarajlije žele da imaju metropolu, ali ništa od toga – to treba zaboraviti. Sarajevo ne može biti metropola tipa Zagreba i Beograda jer nema mogućnost da se širi”, upozorava Mufid Garibija, arhitekt i historičar.
Sarajevo postaje tijesno. Sve je više građevinskih mašina na novim stambenim kompleksima. Izgradnja velikog broja objekata na maloj površini problem je grada koji je sve izraženiji posljednjih godina. Da li je cilj profit investitora ili zdravlje građana?
“Urbanistički plan je dokument sa zakonskom snagom. Počevši od 2002 godine, kad je Bosmal sagrađen, svaka gradnja visoke zgrade u Sarajevu je bila kršenje zakona u kojoj učestvuju pripadnici cijele naše političke elite. Nema razlike među našim strankama – kad treba da se gradi neboder, svi dižu ruke”, kaže Anes Podić, član Udruženja Eko akcija.
Prema popisu iz 2013. godine, svaki četvrti stan u Sarajevu bio je prazan. Godinama kasnije, zgrade u Sarajevu grade se, čini se, nikada brže. Mnogi se pitaju kome, jer su zabrinjavajući podaci o odlivu stanovništva. Šta je stvarni uzrok ekspanzije gradnje?
“Jedan razlog nicanja tolikih zgrada je da se budžeti napune ili dopune, a drugi da se udovolji investitorima da bi veća zarada bila”, tvrdi Garibija.
Posljedice ekspanzije stanogradnje snose građani. Zelenih površina sve je manje, a grad sve zagađeniji.
Upozorenja stručnjaka nisu dovoljna, najavljuju se i nove gradnje višespratnica. Građani su posebno zabrinuti zbog izmjena regulacionog plana koje predviđaju gradnju 3 nebodera od 19 i 16 spratova.
“Izrađena je Studija o ventilacionim koridorima i uticaju visoke gradnje koja jasno poručuje da u pojasu od 200 m na obje strane od ucrtanih zračnih koridora rijeke Miljacke i glavne saobraćajnice ne bi smjeli da gradimo objekte veće od 20 m visine. Ovo je nesavjesno prema građanima”, kazao je ministar prostornog uređenja KS-a Damir Filipović (SDP).
Nastavkom politike visoke gradnje u širenju grada građani će se suočavati sa sve više posljedica po život i zdravlje, prije svega im prijeti gušenje njihovog grada.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.