Bosnu i Hercegovinu samo u prošloj godini napustilo je oko 170.000 ljudi. Oni koji su ostali još vjeruju u bolje sutra, vjerujemo i mi, a pojedinci su to pokazali i djelima. Ovo je priča o talentiranim, pametnim bh. mladima čija je upornost i uspjeh nada za bolju Bosnu i Hercegovinu.
Još kao studentica biohemije i fiziologije, Nađa Zubčević izumila je antibakterijsku dasku za toalet. Kaže, sve je počelo iz neformalnog razgovora o nehigijenskim uslovima u javnim toaletima. Zahvaljujući postignutim uspjesima na takmičenjima, finansijskoj podršci nevladinih organizacija, ali i ministarstava, svoj izum je patentirala. Sada ide korak dalje. Ukoliko skupi potrebna sredstva, plasirat će prvu seriju proizvoda.
“Ona radi na principu peer senzora i ima sposobnost da uništava 99,8 procenata bakterija i može da traje od 5 do 10 godina. U martu ćemo pustiti kampanju, pa se iskreno nadam da će ljudi prepoznati potencijal ove inovacije”, kaže Nađa.
Senad Šantić vratio se iz Švedske u rodni Mostar, gdje je otvorio IT kompaniju koja ima skoro 70 zaposlenih. Potrebno je iskoristiti potencijal koji naša zemlja posjeduje, poručuje mladi biznismen.
“Moramo se okrenuti ka tome da pravimo svoje proizvode koji će biti prepoznati na globalnom tržištu i to je jedna od stvari koju mi radimo. Imamo tri takva projekta paralelno, od kojih je najnoviji ovaj što je u zadnje vrijeme bio u medijima – Robinize, alat za optimiranje web stranice da se može rangirati visoko u Google rezultatima i u tome smjeru mi idemo”, objašnjava on.
Lejla Reizbegović, dvadesetšestogodišnja doktorica stomatologije, spojila je svoje dvije strasti u uspješan biznis. Zahvaljujući start-up projektima i upornosti razvila je vlastiti brend antimikrobnih medicinskih uniformi.
“Antimikrobna odjeća sprečava rast i razmnožavanje bakterija, virusa i protozoa i kroz samu epidemiju pokazao se kao sjajan doprinos tržištu kroz naše uniforme. Ovakve uniforme ne postoje u regionu”, ističe Lejla.
U našu zemlju englesko-turski specijalitet s krompirom donio je Dado Hurem. Pripremanje ovog jela za Dadu ima sentimalnu vrijednost. Sjeća ga na djetinjstvo i trenutke u kojima mu je dedo spremao jela s krompirom. Otuda i naziv Dedin krompir.
“Krompir je posebne sorte, posebne veličine, gramaže, okusa. Posebno se radi, sadi se za nas. Krompir nijedan nije ispod 500 grama u koji se stavlaju začini, puter, maslac koji se umiješa i dobije se neka pire smjesa na koji se poslije stavljaju prilozi”, objašnjava Dado.
Ovi uspješni mladi bogastvo su naše zemlje. Takvih ima mnogo i svi nisu mogli stati u našu priču. Stoga im je potrebno pružiti šansu, informirati ih o mogućnostima i prilikama, i podržati. Tako će, umjesto napuštanja, ostati i s ponosom predstavljati Bosnu i Hercegovinu.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.