– Zakon je na snazi od januara 2022. i više ne možemo govoriti o novom propisu. Nositelji javnih funkcija su se uhodali, komunikacija s institucijama je uspostavljena i možemo reći da je odziv zadovoljavajući – rekao je Šljivić.
Među ključnim novinama su proširenje kruga obveznika prijavljivanja imovine na rektora univerziteta, uvođenje dužeg roka za podnošenje godišnje prijave (do kraja marta), kao i novi član 14a koji predviđa izuzetke od obaveze prijavljivanja radi smanjenja suvišnih i identičnih prijava.
Također se predlaže fleksibilniji raspon kazni za prekršaje umjesto dosadašnjeg fiksnog iznosa.
Šljivić je dodao da je predviđeno i ukidanje obaveze polugodišnjeg izvještavanja Vlade i Skupštine, uz prelazak na godišnji izvještaj. Kao izazov naveo je kontinuirano imenovanje privremenih upravnih i nadzornih odbora u pojedinim općinama i gradovima, zbog čega, kako je istakao, “Ured mora dodatno angažirati resurse jer se radi o ljudima koji često ni ne znaju da su imenovani”.
U predloženim promjenama ima i dosta tehničkih izmjena.
Fena/Visoko.co.ba
