Zastrašujuća zvijer s krilima raspona od skoro sedam metara. Usta poput koplja. Ovo je najbliže što smo vidjeli zmaju u stvarnom životu.
Ovim riječima Tim Richards opisuje Thapunngaku shawi, letećeg gmaza čije je fosile proučavao na Fakultetu bioloških znanosti Sveučilišta Queensland.
Vjeruje se da je ovaj pterosaur nekad letio iznad Australije – toliko davno da je lebdio iznad unutrašnjih mora, a ne pustinje.
“Ova bi stvar bila prilično divljačka”, rekao je Richards, doktor nauka. “Bacila bi veliku sjenu na nekog drhtavog malog dinosaura koji ga ne bi ni čuo dok nije bilo prekasno.”
Ime Thapunngaka shawi znači “Shawova usta od koplja”, pri čemu se druga polovica odnosi na njenog otkrivača Len Shawa. Ime roda, Thapunngaka, nadahnuto je sada izumrlim jezikom naroda Wanamara, jednog od australskih naroda.
Pterosauri su naseljavali Zemlju prije 66 miliona godina prije nego što je smrtonosni udar asteroida okončao vladavinu dinosaura, što se zbilo prije 228 miliona godina. Odlikuju se time što su prvo stvorenje kičmenjaka – to jest stvorenje s kičmom – koje je poletjelo. Najpoznatiji pterosaur je pterodaktil, zbog čega su pterosauri često pogrešno poznati kao pterodaktili.
Naučnici još moraju puno naučiti o ovim drevnim stvorenjima. Istraživanje objavljeno u časopisu iScience u aprilu pokazalo je da je tajna fiziologije pterosaura bio njegov vrat, duži od žirafe i genijalno uređen od strane Majke Prirode da podupre njihove teške glave tokom leta. Istraživanje objavljeno prošlog mjeseca sugerira da su mnogi pterosauri mogli poletjeti onog trenutka kad su se izlegli iz jaja.
Kako bi mogli letjeti, pterosauri su imali kosti tanje i lomljivije od ostalih dinosaura. Zato su rijetki dobro očuvani fosili ovih drevnih bića poput onih koje Richards proučava. Na temelju fosila čeljusti koje proučava, Richards procjenjuje da je samo lubanja bila duga oko jedan metar a u njoj se nalazilo oko 40 (zastrašujućih) zuba.
“Prema svjetskim standardima, australski zapis pterosaura je loš, ali otkriće Thapunngake uvelike doprinosi našem razumijevanju raznolikosti australskih pterosaura”, zaključio je.
Visoko.co.ba/radiosarajevo.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.