Na čelu ste AS Holdinga, jedne od vodećih kompanija u BiH i regiji. Kako je tekao Vaš karijerni put prije dolaska na čelo ove kompanije?
Diplomirao sam na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, a svoja prva radna iskustva stekao sam još kao dječak u samostalnoj trgovinskoj radnji AS u godinama prije 1992. godine.
U kompaniji AS Jelah radio sam od 1995. godine, a nakon diplomiranja imenovan sam za zamjenika direktora poduzeća “AS”.
Moja daljnja karijera je povezana s razvojnim putne kompanije. Godine 2007. akviziramo Kent Elit, tursku tvornicu keksa, čime je prvi put jedna domaća kompanija akvizirala stranu firmu i brend.
Iduće godine radim na poslovima restrukturiranja akviziranog poduzeća Napredak d.d., tekstilne industrije iz Tešnja.
Početkom decembra 2010. godine kupujemo Vispak, kada sam imenovan za direktora ove firme.
Dvije godine kasnije pokrećemo proizvodnju u novoj kompaniji Fortitudo d.o.o. u Travniku, koja nastaje na bogatoj tradiciji tekstilnih industrija Borac iz Travnika i Napredak iz Tešnja.
Početkom 2013. godine finaliziramo gotovo dvogodišnje pregovore i akviziciju kompaniju i brand Oaza d.o.o. U februaru 2014. godine, AS Group kupuje grupaciju Klas d.d. Sarajevo.
Osim Klasa, grupaciju su činile kompanije Sprind d.d. Sarajevo i Mlin i pekara Ljubače. Od 1. januara 2017. godine imenovan sam na poziciju direktora novoosnovanog AS Holdinga d.o.o., kompanije koja upravlja s AS Group.
U 2017. godini kupujemo dio kapitala bosanskohercegovačke prehrambene kompanije Agrokomerc iz Velike Kladuše. Iste godine akvizirana je kompanija Svjetlostkomerc Sarajevo, a 2018. godine rukovodim akvizicijom kontrolnog paketa dionica kompanije Solana Tuzla., lidera na tržištu soli u jugoistočnoj Europi.
Cijela AS grupacija je ime koje je uzor i koji već odavno prelazi granice BiH i regije. Što je u temelju rada grupacije da je od poduzetnika tešanjske regije stvorila brand i lifestyle?
AS Group je nastala iz potrebe da se odgovori na snažan utjecaj inozemnih brendova koji smo imali nakon završetka rata u vrijeme obnove zemlje i ekonomije.
Pokrenuli smo najprije trgovinu, međutim brzo nam je postalo jasno da jedino razvojem vlastite proizvodnje imamo šansu da opstanemo.
Kasnije smo spašavali posrnule domaće kompanije. Za razliku od njih samih i drugih investitora, u njihovim brendovima smo uvidjeli potencijal.
Ipak, najvažnije je da većina radnika nije morala na cestu. Spasili smo radna mjesta i borili se da kreiramo nova.
Usporedo s tim, pobjeđivali smo konkurenciju gdje god nam se pružila prilika, bilo da je riječ na domaćem ili na inozemnim tržištima.
Te odluke o akviziranju su se pokazale ispravnim i danas smo tu gdje jesmo, jedan od najvećih poslodavaca u Bosni i Hercegovini.
Kako izgleda jedan vaš radni dan? Što je u fokusu poslovanja AS Holdinga trenutno?
Moj radni dan traje jako dugo.
Bilo da sam u pokretu, u uredu, posjeti nekoj od kompanija, ili kod kuće, ja sam uvijek online i to na nekoliko platformi odjednom.
Sastanci sa suradnicima i partnerima, izvještaji, analize, kreativne radionice i strateški dogovori, sve je to dio mog radnog dana.
Jako puno vremena provodim i u svakodnevnoj komunikaciji s ljudima na društvenim mrežama. I to me možda čini malo drugačijim menadžerom od ostalih.
Nastojim steći vlastiti dojam o stvarima o kojima trebam odlučivati. Preferiram razgovore s radnicima, pogotovo onim koji su u proizvodnji ili logistici, kako bih stekao ukupnu sliku svih poslovno – proizvodnih procesa.
Uglavnom, mišljenja sam da je najbolji onaj balans koji ravnomjerno tretira direktni i živi kontakt sa virtualnim načinima upravljanja i komuniciranja.
Kao netko tko je dugo vremena u poduzetništvu, koji savjet bi dali mladima koji dvoje između otići iz BiH ili pokrenuti ‘nešto svoje’?
Nemam nikakvih dilema s tim u vezi. Mislim da na ovo teško vrijeme u Bosni i Hercegovini trebamo gledati kao na još jedan izazov i motiv da ostanemo ovdje.
Je li pandemija, koja je zaustavila cijeli svijet, promijenila i vaš način poslovanja i ako jest, na koji način?
Ne toliko. Koncept je ostao skoro isti, s tim da smo sada primorani više pažnje posvećivati mjerama opreza.
Moramo voditi računa o sigurnosti i zdravlju i ljudi i namirnica. Do sada smo bili uspješni u tome, nadam se da ćemo do kraja pandemije bez problema savladati i ovaj izazov.
Na što ste najviše ponosni u dosadašnjim životima?
Ponosan sam na odnos ljudi i potrošača prema našoj kompaniji.
Zaista je lijepo čuti kada ljudi javno iznose pohvale i kada se identificiraju s nama, kao kompanijom koja je bosanskohercegovačka i koja brani i gradi imidž naše domovine gdje god da je prisutna.
Ponosan sam što imam tim ljudi s kojima je bilo moguće napraviti poslovne uspjehe u relativno kratkom vremenu.
I ponosan sam jer u mladima vidim jednu dolazeću snagu koja će nastaviti ovo što mi danas radimo, još bolje i još uspješnije.
Istraživanja pokazuju kako uspješni ljudi redovno čitaju. Kakvi ste vi po pitanju čitanja i možete li nam preporučiti najdražu knjigu?
U našem Holdingu imamo privatnu biblioteku s dosta literature koju mogu koristiti svi uposlenici.
Puno čitam, a najviše knjige iz stručne literature. Skoro uvijek je tu pored mene makar jedna knjiga koju čitam.
Trenutno su to «Kaizen» Ključ japanskog poslovnog uspjeha, autora Masaaki Imaia, i «Lideri jedu posljednji» autora Simona Sineka.
Gdje se vidite za 10 godina?
Za deset godina se namjeravam baviti istim poslom koji sada radim, ali tako da najviše vremena provodim u prenosu posla i znanja na mlađe ljude.
Koja je za vas definicija uspješnog menadžera?
Uspješan menadžer je svaki onaj koji napravi jak poslovni sistem koji funkcionira i bez menadžera. Bitno je imati viziju – «kud plovi brod». Bitno je zatim da ima izgrađene odnose s društvenom zajednicom, radnicima, kupcima i dobavljačima.
Visoko.co.ba / Manager.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.