Uoči Svjetskog dana okoliša – Do boljeg zdravlja kroz zaštitu okoliša

Svjetski dan okoliša se obilježava petog juna, svake godine od 1974. Ovaj datum je svojevrsna platforma za podizanje svijesti o problemima u okolišu kao što su zagađenje zraka, plastični otpad, ilegalna trgovina životinjama, održiva proizvodnja hrane, povećanje nivoa mora i mnogim drugim. Kroz ovu platformu utiče se na navike ljudi sa ciljem razvijanja održivih navika i politika, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Tema ovogodišnjeg dana okoliša je “Obnavljanje ekosistema” kroz pokretanje inicijative Ujedinjenih naroda pod nazivom “Decenija obnove ekosistema”. Obnova ekosistema može imati više oblika kao što su sadnja drveća, uspostava zelenih gradova i politika, izgradnja novih i održavanje postojećih parkova, promjena načina ishrane, čišćenje rijeka i obala… INZ je priredio i objavio informativni letak i podatke o tome kako zaštita okoline i onečišćen okoliš utiču na zdravlje ljudi. Letak se može preuzeti NA OVOM LINKU

Što je obnova  ekosistema?

– Samo u zdravim ekosistemima možemo unaprijediti i zaštiti zdravlje. Uticaj okoliša na zdravlje ljudi je od presudnog značaja. Veliki broj bolesti je direktno uzrokovan problemima u okolišu i zagađenjem (kardiovaskularne bolesti, plućne bolesti, maligne bolesti, crijevne zarazne bolesti) kao i značajan indirektni uticaj na zdravlje ljudi kroz uticaj na imunitet i psihičko zdravlje. Narušavanje slabo istraženih i netaknutih ekosistema dovodi do širenja novih uzročnika bolesti kao što je COVID-19. Zbog toga je zaštita očuvanih ekosistema te regeneracija i obnavljanje oštećenih ekosistema od velikog značaja za zaštitu i unapređenje zdravlja ljudi, ističu stručnjaci INZ-a.

Obnova ekosistema znači pomaganje u oporavku ekosistema koji su degradirani ili uništeni, kao i očuvanje ekosistema koji su još uvijek netaknuti. Zdraviji ekosistemi, s bogatijom biološkom raznolikošću, donose veće koristi poput plodnijeg tla, većih prinosa drva i ribe te većih zaliha stakleničkih gasova. 

Obnova i druga prirodna rješenja mogu pružiti trećinu rezultata potrebnih do 2030. godine kako bi se globalno zagrijavanje održalo ispod 2°C, a istovremeno pomažu društvima i ekonomijama da se prilagode klimatskim promjenama. Obnavljanje 15 posto oštećenih zemljišta na pravim mjestima moglo bi spriječiti 60 posto predviđenih izumiranja vrsta. Obnova ekosistema doprinosi postizanju svih 17 ciljeva održivog razvoja do ciljanog datuma 2030. godine, uključujući uklanjanje siromaštva i gladi.

Degradacija ekosistema već utiče na dobrobit najmanje 3,2 milijarde ljudi – 40 posto svjetske populacije. Svake godine svijet izgubi 10 miliona hektara šuma – područje veličine Republike Koreje ili dvostruko veće od Kostarike. Erozija tla i drugi oblici degradacije koštaju svijet više od šest (6) biliona dolara godišnje u izgubljenoj hrane i ostalim uslugama ekosistema. Otprilike 30 posto prirodnih slatkovodnih ekosistema nestalo je od 1970. godine.Trećina globalnih zaliha ribe je prekomjerno iskorišteno, u odnosu na 10 posto 1974. godine. Degradacija ekosistema može povećati kontakt između ljudi i divljih životinja i povezana je s izbijanjem bolesti.

Kako može izgledati obnova ekosistema

Treba saditi drveće, stvarati uslove za prirodnu obnovu šuma, obnoviti i ponovo zasaditi šume i drveće kako bi zaštitili tlo, zaštitili protok vode i zaštitili se od prirodnih katastrofa, poput lavina, klizišta i poplava. Možete dodati drveće u vrt, javni prostor ili farmu. Treba očistiti rijeke i jezera – sakupiti sve smeće, bačeno ili nanešeno kako bi ljudi cijenili okoliš i bolje se brinuli o njemu. Reciklirajte plastiku i druge materijale. Prestanite koristiti plastične proizvode koji nisu neophodni. Pripazite na mikroplastiku skrivenu u proizvodima! Što više ljudi učestvuje, to više raste svijest o potrebi smanjenja otpada i pravilnog odlaganja, preporučuju stručnjaci.

Neophodno je i obnoviti vegetaciju iznad i ispod vode – zaštititi i obnoviti obalne ekosisteme uključujući slane močvare, mangrove, koraljne grebene, livade s morskom travom i korita školjaka kako bi se povećala njihova raznolikost i staništa i koristi koje pružaju. Održivo planirajte – Smanjiti i tretirati kanalizaciju, zaustaviti ulazak hemijskih zagađivača, industrijskog otpada ili drugih otpadnih voda u vodu, smanjiti upotrebe poljoprivrednih hemikalija.

Potrebno je i zaštititi i obnoviti prirodu – Uklonite brane ili drugu infrastrukturu koja više nije potrebna i vratite prirodni tok rijeke. Poticati  kampanje za sprečavanje stambenog razvoja, kopanja  i rudarenja izvan osjetljivih područja.

U INZ-u, među mjerama koje pomažu očuvanju i razvoju ekosistema navode i da su nam potrebni zeleni javni prostori – Dizajnirati i podržati inicijative za obnavljanje plovnih puteva i močvara, sadnju autohtonog drveća i stvaranje urbanih šumskih staništa i drugih staništa divljih životinja duž puteva i željeznica i na javnim prostorima. Riješite jedan po jedan mikro-ekosistem –  upravljajte vlastitim vrtom, dvorištem, poslovnim prostorom ili školom, koliko god oni bili veliki ili mali, na načine koji podstiču prirodu ili brinu o drvetu pored puta. Sadite autohtone vrste, pokrećite guste urbane mikrošume i pravite kompost.

Uložite u prirodu – Smanjite obradu tla i upotrijebite prirodnu zaštitu od napasnika i organsko gnojivo na oranicama kako biste očuvali zdravlje tla i prinose svojih usjeva, istovremeno smanjujući eroziju i potrebu za poljoprivrednim hemikalijama. Vjerujte u raznolikost – Uzgajajte više drveća i veću raznolikost usjeva te ih integrirajte sa stočarstvom kako biste dodatno poboljšali zdravlje tla, diverzificirali svoj prihod i osigurali bolje stanište divljih životinja. Sadnja cvijeća duž granica poljoprivrednih površina može pružiti vrijedne “hranilišta” za pčele i druge oprašivače.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane