NaslovnicaBiHU Visokom bro...

U Visokom broj cijepljene djece nije dostigao ciljani obuhvat: U BiH procijepljenost stanovništva pala ispod 30 posto

Početkom listopada tekuće godine u pojedinim bh. medijima pojavila se informacija da ospice, rubeola, zaušnjaci (parotitis), difterija i veliki kašalj su bolesti čija epidemija prijeti Bosni i Hercegovini ako se procijepljenost stanovništva ne poveća. Naime, procijepljenost stanovništva u nekim dijelovima naše zemlje pala je ispod 30 posto, odnosno do razine u kojoj je ugrožen kolektivni imunitet.

U protekloj godini U BiH čak je 30% manja pokrivenost cjepivima protiv ospica, dok je obvezni ciljani obuhvat viši od 90%.

Podsjećanja radi, na našim prostorima cijepi se protiv desetak zaraznih bolesti. Tako je obvezno cijepljenje djece protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize, hemofilusa, gripe tipa B, hepatitisa B, ospica, rubeole i zaušnjaka. Liječnici upozoravaju kako je nužno mijenjati svijest i tako povećati broj cijepljenih.

Na tragu ove informacije, kontaktirali smo Dom zdravlja Visoko, gdje su za portal Visoko.co.ba kazali da s obzirom na to da tekuća kalendarska godina nije završena “dostupni su nam i kompletirani podaci za 2021. godinu iz kojih je vidljivo, da broj cijepljenih protiv gore navedenih zaraznih bolesti nije ispod spomenutih 30 posto”.

“Bitno je napomenuti da je stopa imunizacije u 2021. godini približna stopi u 2020. godini uz napomenu da su obje u najvećem dijelu bile u znaku akutne pandemije COVID 19 i u istim nije dostignut ciljani obuhvat. U Izvještaju o zaraznim bolestima tokom 2022. godine među deset vodećih zaraznih bolesti nema ni jedne od bolesti koje spominjete, a po ovom izvještaju ubjedljivo na prvom mjestu je virus COVID 19”, kazao je za Visoko.co.ba direktor JU „Dom zdravlja“ Visoko dr. Zlatko Handžić.

Treba istaknuti da je broj mališana cijepljenih MRP cjepivom u Bosni i Hercegovini ispod zadovoljavajuće razine pokazuju analize medicinskih stručnjaka.

S medicinskog i zdravstvenog stanovništva, MRP je cjepivo protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (parotitisa), a imunizaciji obvezno podliježu djeca od navršenih 12 mjeseci do 14 godina života. Imunizacija prvom dozom cjepiva obuhvaća djecu od navršenih 12 mjeseci života, dok se druga doza daje mališanima u šestoj godini. No, ako se djeca iz nekog razloga ne mogu cijepiti u toj dobi, cijepljenje se može obaviti do navršenih 14 godina života.

Upravo je ovo cjepivo roditeljima najspornije zbog straha od nuspojava, međutim stručnjaci navode kako je taj strah neopravdan te da istraživanja nisu pokazala da se, primjerice, autizam može povezati s ovim, kao ni bilo kojim drugim cjepivom. Puno veći strah bi, navode, trebao biti od pojave ovih zaraznih bolesti jer neke od njih mogu biti i smrtonosne.

Specijalistica pedijatrica dr. Amra Junuzović-Kaljić, predsjedateljica Savjetodavnog tijela za imunizaciju u FBiH, nedavno je upozorila kako je utjecaj na pad imunizacije imala i pandemija COVID-19.

“Ospice, krzamak ili morbili je visoko kontagiozna bolest koja može imati teže kliničke slike. Tada smo iz te skupine oboljele djece imali 200 hospitalizacija i to su bili komplicirani slučajevi” objasnila je, prenosi Večernji list (VL).

Inače, zbog pada razine procijepljenosti u BiH propisane su i kazne za roditelje koji bez konkretnog razloga odbijaju cijepiti dijete.

Kazna u FBiH je od 100 do 2000 KM, ali najčešće izrečena kazna iznosi 100 KM, i to zbog propuštanja brige za maloljetnu osobu.

Inače, kada je riječ o BiH, s kažnjavanjem roditelja počelo se prije 3-4 godine, i to najprije u RS-u.

Naim K. / Visoko.co.ba / VL

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.