Kada je riječ o ogromnom turističkom potencijalu i prirodnim ljepotama Zeničko-dobojskog kantona, nezaobilazno je spomenuti područje Kraljeve Sutjeske i srednjovjekovnog grada Bobovac. Na samo 12 kilometara od Kaknja, u elipsastoj kotlini rječice Trstionice, nalazi se naselje Kraljeva Sutjeska, zajedno sa tvrđavom Bobovac, koja je još od sredine 14. stoljeća predstavljala prijestolnicu srednjovjekovne Bosne.
Tačnije, tokom 1340. godine na ovom mjestu osnovan je franjevački samostan, duhovno i kulturno središte ovog kraja, a uz veliki kulturni uspon srednjovjekovne Bosne u 14. i 15. stoljeću, bilježi se i rast Bobovca i Kraljeve Sutjeske.
Tajne Bosne skrivene u zidovima spomenika
Ovo skrovito selo, u koje će stići samo onaj ko je namjerio da dođe u njega, na izuzetno malom prostoru spojilo je sve kulturno-historijsko blago Bosne i Hercegovine. Partizansko groblje, stari samostan, džamija koja važi za jednu od najstarijih u BiH, Dusper starobosanska kuća i najzad, srednjovjekovni, kraljevski grad Bobovac koji se, poput krune, nadvija nad ovim područjem.
No, krenimo redom. Prvo na što ćete naići u ovom naselju jeste malo partizansko groblje, koje podsjeća na najmlađu historiju ovog naselja, ali prave tajne tek nosi nastavak šetnje naseljem. Samostan podignut još u 14. vijeku, a čije današnje zdanje datira iz 1888/1890. godine, jedna je od najljepših građevina u naselju koju ćete prepoznati po Crkvi Sv. Ivana Krstitelja, koja dominira samostanskim kompleksom. Poznata po orguljama iz 1865. godine, crkva je sagrađena 1908. godine, ali cijeli kompleks skriva nevjerovatne tajne cijele jedne historije. Na samom ulazu u kompleks primijetit ćete i bronzani kip bosanske kraljice Katarine Kosače, ali i brojna znamenja bosanskog kralja Stjepana Tomaša i srednjovjekovne Bosne, a sam samostan krije brojne predmete od izuzetnog kulturnog, historijskog i umjetničkog značaja koji su pohranjeni u samostanskom muzeju.
Ipak, tajne ovog naselja tu neće prestati, pa ukoliko napravite nekoliko koraka dalje od samostana, naići ćete na džamiju u Kraljevoj Sutjesci, koja važi za jednu od najstarijih u BiH, a prema predanju izgradio ju je Mehmed II Osvajač 1463. godine, kada je Osmanska vojska osvojila grad Bobovac. Pored džamije, tu je i Dusper kuća, starobosanska kuća neobične arhitekture, za koju se pretpostavlja da je izgrađena u prvoj polovini 19. stoljeća.
Grad kraljeva Bosne – Bobovac
Na samom kraju, svakako najznačajnija tačka ovog područja, koju naprosto morate posjetiti jeste srednjovjekovni grad Bobovac. Predivni pogledi na netaknutu prirodu i bogatstvo ovog kraja bit će nagrada za nešto duže i otežanije putovanje do ove srednjovjekovne utvrde, no kada jednom stignete moći ćete uživati na mjestu gdje su stolovali bosanski kraljevi i kraljice. Popločana staza koja vijuga kroz šumu i prirodu odvest će vas do centralne tačke Bobovca – mauzoleja, koji zapravo predstavlja ostatke najbolje utvrđenog srednjovjekovnog grada Bosne.
Prijestolnicom je postao u vrijeme vladavine bana Stjepana II Kotromanića (1322. – 1353.), a to je ostao sve do posljednjih dana bosanske države srednjeg vijeka, 1463. godine, kada su ga osvojile Osmanlije. Bobovac je bio ključ bosanskog kraljevstva, administrativno-vojni centar i mjesto gdje se čuvala kraljevska kruna. Nakon toga, Bobovac gubi značaj, a posljednji put se spominje 1626. godine, kao već napušteni grad.
Od nekadašnjeg grada, nažalost, nije sačuvano mnogo. Moći ćete vidjeti tek ostatke zidina, a jedino je grobna kapela rekonstruirana, uz upitnu autentičnost. Ipak, unutar mauzoleja bobovačkog pronađeno je devet skeleta raspoređenih u pet grobnica, što svjedoči o najdirektnijoj vezi ovog grada sa kraljevima koji su tu sahranjeni.
No, jedno je sigurno, onog trenutka kada odlučite posjetiti Kraljevu Sutjesku i srednjovjekovni grad Bobovac, sami ćete imati priliku da se uvjerite u svu ljepotu davnina koja izbija iz svakog kamena na ovom području. Kročit ćete stazama kraljeva i kraljica Bosne, kroz poprišta nekih od najvažnijih bitaka za srednjovjekovnu Bosnu i sami ćete imati priliku postati dijelom historije jednog od najznačajnijih dijelova naše države.
Visoko.co.ba/Nejra Šehić
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.