Stručnjaci u oblasti trgovine ljudima i sigurnosti saglasni su da je u BiH ovaj problem itekako prisutan i to od 1999. godine, kad su u BiH kao državu destinaciju dovožene žene radi seksualne eksploatacije, te da je od 2007. godine taj trend u opadanju s porastom trenda unutrašnje trgovine ljudima svrhu radne eksploatacije.
Trgovina ljudima znači regrutiranje, transport, transfer, skrivanje ili prihvat osoba putem prijetnje ili upotrebom sile ili drugih oblika prinude, otmice, prevare, obmanjivanja, zloupotrebe vlasti ili stanja ugroženosti, davanja ili primanja novca ili beneficija za dobivanje pristanka osobe koja ima kontrolu nad nekom drugom osobom radi eksploatacije.
Ugovoreni brakovi
Iako se o problemu trgovine ljudima govori često, on je još veoma daleko od rješenja. Tako, naprimjer, u mnogim gradovima BiH prosjačenje djece je vrlo rasprostranjeno, a nerijetko organizirane kriminalne grupe stoje iza same organizacije prosjačenja.
Novac koji su djeca isprosila vrlo često ne ide za zadovoljavanje njihovih potreba, već naprotiv, za organizirane kriminalne grupe. Ove kriminalne grupe iznajmljuju ili kupuju djecu za potrebe prosjačenja, sklapaju ugovorene brakove te koriste nasilje i prisilu za kontrolu djece, žena i starih osoba.
Djeca žive u lošim uvjetima, s malo hrane, lošim higijenskim uvjetima, često u neadekvatnoj garderobi koja ne odgovaran ni uzrastu ni vremenskim uvjetima. Ovakvo održavanje stanja djece pobuđuje sažaljenje kod građana te im oni daju novac.
Ponekad se problem prosjačenja prikriva iza sviranja muzičkih instrumenata na ulici ili prodaje sitnih predmeta. Djeca koja su uključena u prosjačenje često se u kombijima prevoze od grada do grada, odvode na vašare, zborove te druge manifestacije gdje ima turista i gdje je veća cirkulacija ljudi.
Prijave policiji
– Do 2003. godine mi smo bili država u koju su trgovane strane žrtve, 99 posto njih bile su žene iz zemalja bivšeg Sovjetskog bloka, koje su trgovane u BiH kao u zemlju destinacije gdje je vršena njihova eksploatacija i to najčešće seksualna ili je BiH bila tranzitna država na njihovom putu prema Zapadnoj Evropi. Međutim od 2007. godine kad Bugarska i Rumunija ulaze u EU, trgovcima ljudima se više ne isplati da prelaze toliki put i tolike granice prema BiH. Trendovi trgovine ljudima u BiH se od 2007. godine naglo mijenjaju i mi sad nemamo toliko identifikovanih stranih žrtava, ali se sve 
više javlja trgovina državljanima BiH, kako interno tako i od grada do grada ili preko entitetskih granica, kazala je za “Avaz” Amela Efendić menadžer za suzbijanje Trgovine ljudima u Međunarodnom forumu solidarnosti.
Loši zakoni: Prosjačenje u Sarajevu se tretira kao prekršaj, a ne krivično djelo
Doc. dr na Fakultetu Političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Mirza Smajić smatra da je prosjačenje kao socio-patološki fenomen karakterističan je za sve države, a naročito države u tranziciji, stoga ni BiH nije izuzetak.
– Što se tiče BiH, ja bi našu državu svrstao u srednje rizične zemlje, ali vrlo je teško rangirati BiH. Da bi se suzbilo prosjačenje na ulicama bh. gradova i time suzbila trgovina ljudima potrebno je promijeniti zakonsko-pravnu regulativu. Prema podatcima s kojima ja raspolažem, oni ukazuju na to da većina djece i odraslih koji prose na ulicama gradova širom BiH su žrtve trgovine ljudima i prisiljeni su da to rade, oni su jako dobro organizirani od strane kriminalnih grupa, a novac koji mi dajemo ne ide toj djeci, on ide u ruke organizovane kriminalne grupe. BiH je specifična po pitanju borbe protiv prosjačenje i time te vrste trgovine ljudima, prosjačenje naprimjer u Kantonu Sarajevo se tret
ira kao prekršaj a ne krivično djelo, što otežava suzbijanje trgovine ljudima. Potrebno je poboljšati zakonsko-pravnu regulativu i naravno potrebna je veća uključenost građanstva, mi kao pojedinci možemo doprinjeti time što nećemo davati novac i samim tim smanjujemo njihovu zaradu – pojasnio je Smajić.
49 žrtava trgovine ljudima u 2014 godini, od toga:
– 12 je punoljetnih
– 37 maloljetnih
– 35 su ženske osobe
– 14 su muške osobe
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.