U BiH imamo bijedu i siromašne, kao i elitu koji čini 3 posto stanovnika

VIJESTI.BA:Sindikat pravosuđa, policije, zdravstva i prosvjete RS održali su danas štrajk upozorenja jer sa Vladom nije posignut dogovor uvezi smanjenja koeficijenta minulog rata čime će doći do umanjenja plata. Kako Vi gledate na to i zbog čega nije došlo do dogovora?

MIŠIĆ: Četiri granska sindikata su snagom argumenata pregovarala sa Vladom RS-a i nisu postigli dogovor i Vlada je donijela odluku da ide u izmjenu Zakona o platama u kojima će se iznos minulog rada za sve zaposlene koji se finansiraju iz budžeta smanjiti, odnosno stopa će ići od 0,3 do 25.godina a za svaku narednu godinu preko 25 ide sa 0,5 što praktično znači ako imate 30.godina radnog staža, 25 godina će se obračunati po 0,3 a onih preostalih pet godina po 0,5. Dakle to je direktno smanjenje plata korisnicima budžeta koje se kreće zavisno od plate od 35, 40, 50, osivno od toga koliku platu imate i koliko godina staža imate. Žao mi je što Vlada nije prihvatila zaista neoborive argumente sindikata jer za njih 10 godina se nije povećala plata ni za jednu marku, čak je bilo nekoliko puta smanjenje pa vraćanje i ono što je također loše je da se pravi neka podjela na radnike u realnom i javnom sektoru.

VIJESTI.BA: Iz granski sindikata su rekli da je Vlada odluku manje više donijela bez konsultacija. Kako je moguće da se na tako svojevoljan način donose odluke?

MIŠIĆ: Sindikati su iznosili argumente koji su vrlo opravdani i utemljeni, da ne treba smanjivati, da nema razloga da se smanjuju plate da to nije uredu, da treba razmišljati o tome da se povećaju plate a nikako da se smanjuju. Vlada je imala nekoliko ponuda, svaka od tih ponuda je podrazumjevala smanjenje plata. Posljednja ponuda koju je Vlada dala je upravo ponuda koju sam več obrazložila, i to sindikati nisu prihvatili. Vlada je rekla da neće više razgovarati jer sindikati idu na proteste i neće ništa da pristanu. Logično da sindikati neće reći; da mi prihvatimo da se smanje plate. To nije prirodna pozicija sindikata. Vlada nije uvažila to što je sindikat predlagao a što je Vlada predlagala sindikat nije prihvatio. Posljednju ponudu Vlada je uputila putem medija. Ono što je činjenica jeste sindikat zdravstva nije pregovarao i da nije bilo u opticaju smanjenje plata radnicima u zdravstvu kroz minuli rad. Međutim u paketu ovi zakona koji idu NSRS je i Zakon o zdravstvenoj zaštiti što praktično znači da se smanjuju plate i radnicima u zdravstvu.

VIJESTI:BA: Koliko se generalno ekonomsko-reformski kurs Vlade RS-a odražava na poziciju radnika, i generalno cijela Reformska agenda?

MIŠIĆ: To nije samo reformski kurs Vlade RS-a to je reformski kurs svih političara na svim nivoima u BiH, koji je utemeljen na Reformskoj agendi koja nije proizvod potreba građana BiH niti je odraz političkih prijedloga u kojem se smjeru treba ići. Mora se priznati da je rukopis reformskih procesa u BiH vrlo prepoznatljiv a to je rukopis MMF-a, Evropske komisije i Svjetske banke a tamo gdje zaore MMF znamo da nema čovjeka, da nema socijalne komponente i socijalne osjetljivosti. Postoji samo reformski put koji podrazumjeva jedan neoliberalni odnos prema svemu i dominaciju kapitala kome se sve podređuje a radnik postaje potpuno obespravljena roba na tržištu kojeg poslodavci zamjenjuju kako žele. Moram priznati da su vlasti protiv sindikata donijele prvi reformski zakon i u RS-u i u FBIH i sada svi trpimo posljedice takvog zakona koji nije dao nikakve efekte osim što je smanjio prava radnicima i fleksibilizovao ugovor o radu. Od ovih reformi se ne može očekivati da će ljudi živjeti bolje, da će se plate povećavati. Ovo je režim jera od strane MMF-a kojeg provode vlasti na svim nivoima. Važno je jedino imati novac da se mogu vraćati krediti.

VIJESTI.BA: Pomenuli ste odnos javnog i privatnog. Koliko se koristi tačnije zloupotrebljava ta inačica da se radnici u javnom sektoru moraju prilagoditi sa onim u realnom, kako bi se smanjivala prava radnika u javnom sektoru dok ovi u realnom od toga ne dobijaju ništa s tim?

MIŠIĆ: Znate kako. U siromašnoj kući sa komadićem hljeba je lako posvađati ukućane koji se bore za parče hljeba. Činjenica je da postoji jedan veliki socijalni jaz između bogatih i siromašnih u cijeloj BiH. Imate elitu koji čini 3 posto stanovnika Bosne i Hercegovine a svi ostali su ili siromašni ili na granici da dođu na prag siromaštva.. Kada imate jednu takvu situaciju, imate strah onih koji rade i imaju male i neredovne plate, od toga da li da uopće dignu glas i da traže da ih se plati onoliko koliko rad vrijedi. Prosto se u javnosti sijalo smjeme razdora i govorilo kako jedni rade i stvaraju novu vrijednost i nemaju nikakava prava a ovi drugi troše i imaju velika prava. To nije tačno i to nije dobra teza. Svi mi trebamo biti usmjereni ka tome da se stvori ambijent za dobro poslovanje a to znači da se povećaju plate radnicima u realnom sektoru jer zaista su one minimalne. Ne trebamo ići ka gorem nego ka boljem. Mislim da ta vrsta podjele nije dobra i da svi zajedno jednim glasom moramo govoriti da bi se nešto promjenilo i u realnom sektoru.

Razgovarao: Nihad Hebibović