Posljednji od četiri suicida maloljetnika, koliko ih je u posljednje dvije godine bilo u viteškom naselju Jardol, izazvao je strah ne samo pojedinaca nego i institucija. Za tragičan kraj četvero djece iz istog naselja, učenika jedne škole, svi snosimo dio odgovornosti, tvrde stručnjaci. Nažalost, njihove apele o drastično narušenom mentalnom zdravlju u zemlji koja nema ni zakon o psihologijskoj djelatnosti niko nije čuo. Sve do sada.
“Smatram da ovdje svako od nas ima svoj dio odgovornosti, s obzirom na to da nismo pratili ‘znakove pored puta’”, kaže Jasna Eminović, pedagoginja u Osnovnoj školi Turbe.
A njih se trebalo i moralo vidjeti, dodaje. Jer drastični su poremećaji mentalnog zdravlja, posebno kod školske djece, uzrokovani nizom razloga – od života u razorenim porodicama, pandemije kovida, potpunog odsustva empatije te višesatnog korištenja društvenih mreža, zbog čega je u posljednje dvije godine ne samo povećan suicidalni rizik, nego i broj suicida.
“Značajno je povećan broj djece koja su u suicidalnom riziku u odnosu na ranije godine. Profesionalci koji se bave mentalnim zdravljem već dugo govore o tome”, ističe Klementina Nuk-Vuković, psihoterapijska savjetnica za djecu i adolescente u Centru za mentalno zdravlje u Vitezu.
“U toku prvih osam mjeseci ove godine na području SBK-a prijavljena su dva samoubistva, dok su u protekle tri godine evidentirana tri takva slučaja”, navodi Hasan Hodžić, glasnogovornik policijskog komesara SBK-a.
I to posljednje u nizu prekinulo je šutnju i pokrenulo lavinu. U provjeru svih relevantnih informacija uključilo se i Kantonalno tužilaštvo, a zatražena je i pomoć stručnjaka svih profila jer nije ovo problem samo ovog kantona.
“Prošle godine bilo je 40% više samoubojstava u Bosni i Hercegovini u odnosu na prethodnu godinu i ta pojava da mladi ljudi, koji su na početku života, puni snage i punini optimizma, dignu ruku na sebe poseban je problem i fenomen”, kaže Bojan Domić, mninistar obrazovanja nauke kulture mladih i sporta SBK-a (HDZBiH).
A stručnjaci kažu da se moramo zapitati ko je taj ko umjesto nas odgaja našu djecu, usmjerava ih i nameće im izazove koji to nisu. Zato insistiraju na edukaciji roditelja koji su najčešće dovedeni pred zid te saradnji s nastavnicima, pedagozima i psiholozima. Posebno naglašavaju opasnost od roditeljskih zabrana koje djecu nerijetko dovode u stanje frustracija.
“Kad se prekine izlazak, komunikacija s vršnjacima, uzme se mobitel, društvene mreže… Imali smo jedan pokušaj suicida koji smo na svu sreću uspjeli na vrijeme prepoznati”, ističe Eminović.
Nažalost, tragične smrti, poput ovih u Vitezu, ma kako to strašno zvučalo, mogu se dogoditi svakome od nas i zato stručnjaci upozoravaju:
“Vrijeme je puno izazova i svi moramo mnogo da učimo, da sarađujemo, radimo i budemo zajedno jer samo tako možemo prevenirati ovakve stvari”, poručuje Eminović.
Klementina Nuk-Vuković ističe kako se u obrazovnim ustanovama, školama, vrtićima, ali i centrima za mentalno zdravlje mora povećati broj stručnjaka poput pedagoga, psihologa, socijalnih radnika.
Time ćemo ne samo poboljšati mentalno zdravlje školske djece nego i ponovo vratiti jedne drugima ne samo u porodici, nego i društvu. A ne samo u strahu i grču čekati vijest o novoj tragičnoj smrti, koja našu pažnju drži tek nekoliko dana.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.