Podsjetimo, Puzigaća je podržao i potpisao Bradarin zahtjev da se Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH proglasi destruktivnim po vitalni nacionalni interes, dok se Bradara, s druge strane, Puzigaći “odužila” i spriječila njegovu smjenu, proglasivši je vitalnim nacionalnim interesom Hrvata.
Kako saznaju Vijesti.ba, jučerašnjoj sjednici prisustvovalo je samo četiri od devet članova, a osim Tufekčića, prisutni su bili i Predrag Kojović, Jasmin Terović te Ante Boras. Sa sjednice su izostali Tomislav Martinović, Almedin Aliefendić, Nikola Simić, Stipe Barun i Aner Žuljević, koji je na godišnjem odmoru, ali se jučer ipak stavio kolegama na raspolaganje putem telefonske veze.
Interesantno je napomenuti da je prisutna bila i sama Bradara, koja u svom obraćanju nije odustala od svojih prethodno iznesenih stavova.
Kada je u pitanju potezanje vitalnog nacionalnog interesa u njenom i Puzigaćinom slučaju, Bradara je dala vlastito tumačenje Poslovnika i ustvrdila kako se radi o ustavnim odredbama, te upozorila članove Komisije da kod tumačenja Ustava FBiH trebaju biti jako oprezni.
Članovi Zakonodavno-pravne komisije iznijeli su jučer svoja stajališta slična onima koja su se mogla čuti i na posljednjoj sjednici Doma naroda – da se u Bradarinom i Puzigaćinom slučaju ne može raditi o povredi vitalnog nacionalnog interesa, pogotovo jer ih nisu obrazložili i ukazali o čijoj se konkretno povredi interesa radi – Srba, Hrvata, Bošnjaka ili sva tri naroda.
U razgovoru za Vijesti.ba, predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Jasenko Tufekčić ističe da će izvještaj s jučerašnje sjednice danas pismeno dostaviti na e-mail adrese pet preostalih članova. Potom će, kako kaže, sačekati da od njih dobije povratnu informaciju, sa eventualnim primjedbama i sugestijama.
– Mislim da će konačno mišljenje ići u tom pravcu da Bradara i Puzigaća nisu mogli povlačiti vitalni nacionalni interes, a da li će to biti stav i većine u Zakonodavno-pravnoj komisiji, ostaje nam da vidimo. Ako ne bude, sačekat ćemo narednu sjednicu Komisije – kazao je Tufekčić.
Ukoliko većina od devet članova ipak podrži jučerašnje zaključke Komisije, takvo mišljenje bit će dostavljeno predsjedavajućoj Bradari, koja će imati obavezu da se o njemu očituje.
– Ako ga Bradara prihvati, onda će biti odblokiran rad Doma naroda, pa će na narednoj redovnoj sjednici biti uvrštena Puzigaćina smjena – pojašnjava Tufekčić.
A s obzirom da za to, prema Tufekčićevim riječima, ima sasvim dovoljno ruku, Puzigaća bi bio smijenjen, a onda bi na narednoj vanrednoj sjednici delegati pristupili izjašnjavanju o Prijedlogu zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH.
U slučaju da Bradara odbije ovo mišljenje, onda ga mora ponuditi na izjašnjavanje Domu naroda. Ako ga Dom naroda usvoji, slijed događaja bio bi isti kao i da ga je Bradara odmah prihvatila.
– Međutim, ukoliko većina u Domu naroda mišljenje Zakonodavno-pravne komisije odbije, onda bi Bradara i Puzigaća za svaki zarez koji ne bi odgovarao politici HDZ-a i SNSD-a mogli povlačiti vitalni nacionalni interes – kazao nam je Tufekčić.
To bi, upozorava, bila jedna totalna blokada Doma naroda.
– Mi ne smijemo nikako zanemariti činjenicu da je ovdje na sceni čisti politički dogovor HDZ-a i SNSD-a, jer je nevjerovatno da HDZ ono što zagovara štiti preko Puzigaće, koji dolazi iz SNSD-a. Po meni je HDZ delegitimizirao taj vitalni nacionalni interes, jer objektivno ni s kakvim obrazloženjem, ni u onim zahtjevima koje su podnosili i Bradara i Puzigaća nisu ponudili nikakve elemente da dokažu svoje tvrdnje da se o tome i radi – zaključuje Tufekčić.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.