Trećina žena širom svijeta izložena nasilju

Bez obzira na njihov prihod, obrazovanje i starost, oko jedne trećine žena širom svijeta podvrgnuto je fizičkom ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera, pokazuje izvještaj Ujedinjenih nacija (UN).

Izvještaj Žene u svijetu trendovi i statistika za 2020. godinu, objavljen ovih dana, nasilje nad intimnim partnerima definisao je kao najčešći oblik zlostavljanja, a nekih 18 posto žena doživjelo je takvo nasilje u posljednjih 12 mjeseci. Navodi se da nasilje nad intimnim partnerima dostiže vrhunac tokom reproduktivnih godina žena i u razvijenim i u zemljama u razvoju.

Žene i djevojke takođe su izložene seksualnom uznemiravanju od strane okoline, uključujući članove njihove porodice. Na globalnom nivou, 137 žena svako dana bude ubijeno od člana porodice.

Međutim, postignut je značajan napredak jer se stavovi žena mijenjaju, a nasilje intimnih partnera postaje sve manje prihvatljivo. Prihvatanje žena da ih partneri tuku opalo je u gotovo 75 posto zemalja u periodu od 2012. do 2019. godine.

U 152 zemlje (82 posto) zakoni protiv nasilja u porodici ne se mogu baviti tim pitanjem globalno, a razlike su najveće u sjevernoj Africi, zapadnoj Aziji i subsaharskoj Africi, gdje je manje od 50 posto zemalja usvojilo takve zakone.

Samo 103 zemlje (69 posto) imaju zakone o seksualnom uznemiravanju, dok 43 (27 posto) imaju zakone koji direktno pokrivaju silovanje u braku.

Izvještaj je također, naglasio da mjere globalnog zaključavanja preduzete kako bi se zaustavilo širenje pandemije koronavirusa dovode do nesigurnog okruženja za mnoge žene i djevojke, jer povećavaju rizik od nasilja od strane intimnih partnera.

Izvještaj je pokazao da je postignut značajan napredak jer djevojčice i dječaci širom svijeta ravnopravno učestvuju u osnovnom obrazovanju u većini regija. Ipak, djevojčice i dalje imaju veću stopu neškolovanja od dječaka u većini regija u osnovnoj školi sa devet posto naspram sedam posto.

Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u srednjem obrazovanju, ona zaostaje u odnosu na osnovno obrazovanje, iako je učešće djevojčica ohrabrujuće.

“Rodne razlike su široke i javljaju se u više zemalja na sekundarnom nego na primarnom nivou“, ističe se u izvještaju.

Međutim, nakon što djevojke dobiju pristup školovanju, “imaju tendenciju da rade bolje od dječaka u pogledu akademskih postignuća na osnovnom i srednjem nivou i poslije“.

Rodne razlike i dalje postoje na polju odabranog studija u tercijarnom obrazovanju, ali se upis povećava brže za žene nego za muškarce.

“Žene su i dalje nedovoljno zastupljene među diplomantima u poljima nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike, gdje čine nešto više od trećine, 35 posto, svjetskih diplomanata. Žene su također manjina u naučnom istraživanju i razvoju, gdje čine manje od trećine, 30 posto, svjetskih istraživača“, navodi se u izvještaju.

Dok žene naučnice i istraživači teže pronalaze posao u akademskom i javnom sektoru, muškarci će vjerovatnije raditi u privatnom sektoru, koji nudi veće plate i više mogućnosti.

Buka