Tinejdžeri iz Sjeverne Amerike u ljetnoj školi u Visokom

Ljetna škola “Mala medresa“ okupila je u Visokom 42 tinejdžera koji žive u Sjevernoj Americi, a koji kroz petnaestodnevni program škole stječu nova znanja i iskustva.
Ljetna škola “Mala medresa” je projekat koji organizuju Islamska Zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike (IZBSA) i Medresa “Osman-ef. Redžović“. Pokrenut je 2013. godine s ciljem da se omladina sa područja Sjeverne Amerike više upozna s kulturom, historijom, maternjim jezikom i prirodnim ljepotama Bosne i Hercegovine, ali i da nauče više o svojoj vjeri i tradiciji.

– Pored naše osnovne misije, izuzetno je važno da kod budućih naraštaja očuvamo nacionalni identitet, bošnjačku tradiciju i bosanski jezik. Mi djeci nastojimo prenijeti sve vrijednosti koje kao Bošnjaci baštinimo, ali djeca koja su rođena u Americi ili jako mlada došla u Ameriku s roditeljima, ne mogu istinski doživjeti Bosnu. Govoriti o Bosni, na bosanskom jeziku, o islamu u Bosni, o historiji Bosne, a zatim im sve to pokazati na licu mjesta je od neprocjenljive vrijednosti – izjavio je za Agenciju MINA muftija IZBSA Sabahudin-ef. Ćeman.

Istakao je i da je projekat svojevrsna garancija da se mladi neće asimilirati u američkom društvu.

– Također, uveliko pomažemo i roditeljima koji imaju poteškoća da dovedu svoju djecu u Bosnu i da ih nauče o svemu što bi željeli da njihova djeca znaju. Mi svoju ulogu vidimo upravu tu i zato smo ponosni na ovaj projekat – poručio je muftija Ćeman.

Program ljetne škole, između ostalog, obuhvata 50 predavanja organiziranih u pet modula, susrete s istaknutim nosiocima vjerskog autoriteta i intelektualcima, susrete s uspješnim i uzornim tinejdžerima koji žive u Bosni i Hercegovini, posjete kulturno-historijskim i prirodnim ljepotama i znamenitostima Bosne i Hercegovine, te pedagoško-psihološke radionice.

Prema riječima direktora Medrese “Osman-ef. Redžović” Dženana Handžića, njihov najveći kapital je povjerenje roditelja i polaznika koje su stekli u prethodnim godinama.

– Potrebno je mnogo rada da bi neki roditelj svoje maloljetno dijete poslao na drugi kontinent i brigu o njemu povjerio nekome koga ne poznaje lično. Sretni smo što smo se nakon dvije godine pauze uvjerili da to povjerenje još uvijek traje. S obzirom na okolnosti, možemo biti zadovoljni i nadati se da će već sljedeće godine brojke biti veće, iako smo od početka fokusirani na kvalitet, a ne kvantitet – kazao je Handžić.

Govoreći o značaju projekta „Mala medresa“, direktor Handžić je naglasio da se prvenstveno ogleda u tome što polaznici na kraju programa podignu nivo svijesti o vjerskom i nacionalnom identitetu.

– Od naših polaznika očekujemo da će poboljšati sposobnost komunikacije na bosanskom jeziku, savladati neka nova znanja iz oblasti islamskih propisa, te probuditi i učvrstiti ljubav prema svojoj domovini, odnosno domovini svojih roditelja, koju mnogi od njih po prvi put posjećuju i to baš zahvaljujući ovom projektu – staknuo je on.

Projekat je besplatan za sve polaznike, a finansira se iz Fonda Islamske zajednice Bejtul-mal.

– Mala medresa je jedan od projekata koji na najljepši način potvrđuju da je IZ jedan od najvažnijih oblika bošnjačkog kolektiviteta funkcionalnog na teritoriji ne samo čitave BiH nego i širom svijeta, gdje god Bošnjaci žive organizirani kroz institucije IZ. Za zajednicu koja nije institucionalno organizirana se i ne može reći da je zajednica u pravom smislu te riječi. Naša je zadaća da svako u svom domenu čuvamo IZ i njen Fond Bejtul-mal kao garant našeg opstanka i napretka – poručio je direktor Handžić.

Kroz „Malu medresu“ je do sada prošlo više stotina zadovoljnih kandidata, a brojke rastu iz godine u godinu.

Ovogodišnji polaznici će program završiti 26. jula.

(MINA)

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.