BiHTHE ASSOCIATED PRESS: Šta arapske turiste privlači u BiH?

THE ASSOCIATED PRESS: Šta arapske turiste privlači u BiH?

Kao glavni razlog zbog kojeg građani Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Katara dolaze u našu zemlju navode se ugodne ljetne temperature i lokalno muslimansko stanovništvo.

Privučeni jeftinim zemljištem i radnom snagom, arapski investitori stižu u Bosnu i Hercegovinu. Grade hiljade domova i hotela oko glavnog grada Sarajeva i promovišu Bosnu i Hercegovinu kao odredište za srednju klasu koja je u potrazi za jeftinijom alternativom u odnosu na glamurozna švicarska odmarališta.

To je i poticaj za privredu BiH koja se još uvijek oporavlja od rata i bori sa nezaposlenošću koja iznosi preko 40 posto. Svu izgradnju vrše domaće firme osiguravajući nova radna mjesta.

“Turizam u BiH ima svijetlu budućnost. Zemlja je predivna”, rekao je Jasem Ahmed al-Kanderi, šef kompanije Gulf Estate iz Kuvajta.

Njegova kompanija je izgradila nedavno otvoreno prvo odmaralište finansirano novcem iz arapskih zemalja. Nalazi se jugozapadno od Sarajeva i uključuje 160 pojedinačnih kuća i stanova izgrađenih oko umjetnog jezera odakle se pruža pogled na planine gdje su održane Zimske olimpijske igre 1984. godine.

“To je turističko selo, ali i investicijska prilika. Uspjeli smo promovirati  bh. turističke potencijale i ponosni smo što smo prvi koji su završili projekt”, kaže Al-Kanderi.

Ali, projekt koji je koštao 27 miliona eura čini se sićušnim u usporedbi s onom koji planira izvesti Ismail Ahmed, šef kompanije Buroj iz Dubaija.

On namjerava izgraditi grad Buroj Ozone 15-tak kilometara od Sarajeva, u blizini planine Bjelašnica.

U aprilu bi trebala početi gradnja 2.000 vila, 60 hotela i 186 stambenih zgrada uključujući šoping centre, restorane i fontane.

Nadmorska visina od skoro 1.000 metara i prosječna temperatura od 25 stepeni Celzijusa ponudiće bijeg za mnoge iz Dubaija gdje ljetne temperature iznose i do 49 stepeni.

“Potrošili smo milione na marketing”, kazao je Ahmed.

Posljednjih godina Sarajevo bilježi značajan porast u sektoru turizma. U glavni grad BiH dolaze turisti iz zapadnih zemalja i Blliskog istoka.

Dolazak turista u BiH već godinama raste po viskoj stopi iznad 20 posto. Tako se BiH našla u vrhu liste zemalja po porastu broja turista.

Sarajevo je 2012. godine osvojilo nagradu za najbolju turističku destinaciju u konkurenciji više od 100 gradova širom svijeta, a koju je organizirao Foxnomad. Turistički vodič Lonely Planet Sarajevo je označio kao 43. najbolji grad na svijetu.

Posebno se navodi kako je jedan od gradova koji je doživio ekspanziju u posljednje vrijeme Visoko, zbog otkrića bosanskih piramida. Zabilježeno je da je ovaj grad u samo jednom vikendu posjetilo oko 10 hiljada turista.

Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta hodočašća za katolike u svijetu. Svake godine više od milion turista posjeti ovo mjesto.

I Neum na Jadranskoj obali, koji je ujedno jedini izlaz BiH na more, postaje sve popularniji kod turista, posebno domaćih. Čini se da tome najviše doprinose cijene koje su u padu, uz odnosu na one u susjednoj Hrvatskoj.

Svjetska turistička organizacija ističe kako BiH nudi destinacije iz oblasti ski turizma koje su među najboljim u Evropi. Najavljuju se dodatna investiranja, posebice na Bjelašnici i Jahorini s obzirom da je 2017. godine BiH domaćin Evropskog olimpijskog festivala mladih.

Prema procjeni Svjetske turističke organizacije, BiH će tako imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu za projektirano razdoblje između 1995. i 2020. godine.

Među stranim turistima u BiH dominiraju turisti iz srednje i zapadne Evrope sa oko 70 posto (Italija, Poljska, Njemačka, Slovenija, Hrvatska), zatim Turske (8,5 ), te araspkih država 7,9 posto.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE