Trend poskupljenja nije izbjegao ni građevinski sektor. Diljem svijeta poskupjeli su energenti, materijali, a to je dovelo u konačnici i do poskupljenja usluga i nekretnina. Ovom trendu se ne nazire kraj, samo se najavljuju dodatni udari na novčanike.
Ograničenja u kretanju pa poskupljenja izazvana pandemijom koronavirusa, tzv. trgovački rat između Kine i SAD-a, a onda i dodatne teškoće zbog rata u Ukrajini. Posljedice svega poskupljenja elektične energije, nafte, plina, što je dovelo do poskupljenja svih usluga, pa tako i u građevinskom sektoru.
“U februaru prošle godine imali smo dva poskupljenja, a nakon toga krenulo je da poskupljuje nešto svakih 15-20 dana”, kaže Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS-a.
“Po grupama proizvoda su bili različiti udari. Građevinsko željezo je osjetilo najjače posljedice. Cijene su u prošloj godini rasle i do 80%”, ističe Enisa Kadić, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori FBiH.
“Poskupljenja i dalje traju tako da se ne može utvrditi tačna cijena povećanja, ali možemo reći sigurno oko 25%”, navodi direktor građevinske firme Danijel Ružić.
Tako su rasle, rastu i još će rasti cijene željeza, drveta, izolacionih i drugih građevinskih materijala, a kako je skuplja nabavka materijala tako su skuplje i usluge i nekretnine.
“Ukoliko se rast cijena nastavi ovom ekspanzijom, sasvim sigurno ni investitori neće moći graditi po ovim cijenama. Ne možemo očekivati da se, ako bude dodatnih poskupljenja, a najavljeno je da će ih biti, po ovim cijenama mogu graditi stanovi”, ističe Petrović.
Situacija je i u drugim zemljama ista, samo postoje primjeri onih koje nalaze dugoročna rješenja, koja bi mogla umanjiti barem neke aspekte poskupljenja.
“Naprimjer Turska, koja je pripremila svoje kapacitete i planira dugoročno strateški poduzeti mjere, povećati proizvodnju i da se ta proizvodnja može plasirati i na evropsko tržište. Pojavit će se kao još jedan snabdjevač, zajedno s onima sa Dalekog istoka, čime će značajno oboriti cijenu, ako ništa, zbog transpornih tržišta”, objašnjava Kadić.
I u Bosni i Hercegovini se određeni materijal proizvodi, no, resursi se nabavljaju iz drugih zemalja, što sa sobom nosi opet probleme.
“I za ovo što se proizvodi repromaterijal se nabavlja iz cijelog svijeta. Tu se javljaju problemi globalnog transporta i nabavke građevinskih materijala i svih materijala uopšte. Poskupljenja svi najavljuju, trajanje toga je teško odrediti”, naglašava Ružić.
Cijene svega – od energenata do materijala – konstantno rastu, a kraj ekspanziji se ne nazire. Problem, koji su naši sagovornici naveli je i nedostatak kvalificirane radne snage. Poručli su, ipak, da je naš građevinski sektor jak i vitalan, ali da je neophodno ulagati, održavati ga te stvarati dugoročne planove, koji bi mogli osigurati stabilnost.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.