Svjetska banka za BiH: Biće potrebno 100 godina da se dostigne životni standard EU

Izvještaj Svjetske banke.

Crna analiza Svjetske banke za BiH: Biće potrebno 100 godina da se dostigne životni standard EU, uz trenutnu stopu rasta, ali ni trenutni rast nije održiv jer se oslanja na javni sektor. Tako piše u detaljnom izvještaju Svjetske banke za BiH koji se radi svakih pet godina. 

Dokument „Ažurirana sistematska dijagnostika zemlje“ Svjetske banke, o kojem je “Dnevni avaz” jučer izvijestio, izazvao je mnogo pažnje u bh. javnosti.

U tom dokumentu, podsjetimo, zaključuje se da će BiH ovim tempom trebati 100 godina da dostigne životni standard EU.

No, ovo nije jedini zabrinjavajući zaključak ove studije, već se u njemu iznosi čitav niz veoma alarmantnih teza za našu zemlju.

Između ostalog, navodi se da je sadašnji model razvoja Bosne i Hercegovine dugoročno neodrživ, a njene institucije zahtijevaju unapređenje, naročito jer je zemlja izložena brojnim rizicima koji mogu prekinuti njene aktivnosti u pravcu većeg ekonomskog rasta i zajedničkog prosperiteta.

Virus pogoršao situaciju

– BiH je osjetljiva na okolišne šokove i na tekuću pandemiju virusa korona, što predstavlja najozbiljniji socijalni i ekonomski izazov u zemlji nakon svjetske finansijske krize – stoji u dokumentu.

Pojava COVID-19 predstavlja test za zdravstveni sistem zemlje, dok mjere za zaustavljanje njegovog širenja rezultiraju ekonomskim usporavanjem i ugrožavaju ekonomsku sigurnost mnogih građana, naročito onih s nižim primanjima.

– Očekivano ekonomsko usporavanje i s njim povezan potencijalni gubitak radnih mjesta će povećati siromaštvo u zemlji – navode stručnjaci.

Iako još uvijek nije jasno koliki će biti konačan danak pandemije u zemlji, biće potreban snažan koordiniran institucionalni odgovor, kako bi se ograničilo njeno širenje i kako bi se osiguralo da društveni i ekonomski poremećaji uzrokovani  pandemijom ne budu dugotrajni. 

Potrebni veliki napori

Ističe se da će za ostvarivanje većeg, održivog i ravnomjernog rasta, biti potrebne intervencije u četiri oblasti: uravnoteženje rasta, investicije u fizički kapital, snažniji ljudski kapital i upravljanje prirodnim resursima.

Ekonomski rast BiH je i dalje je vođen javnim sektorom i potrošnjom, a zemlja je  ostvarila tek blagi pomak u orijentaciji prema vani. 

Složena institucionalna struktura onemogućava odlučne aktivnosti na implementaciji potrebnih reformi, a strah u vezi s utjecajem demografskih trendova na razvoj zemlje su se povećale.

– Bit će potrebno ulaganje značajnih napora da bi se ostvario ravnomjerniji rast. Nakon svjetske finansijske krize došlo je do povećanja siromaštva, a nejednakost  ostaje ista. Veliki dio radne snage je angažiran u neformalnom sektoru. Nezaposlenost mladih je velika, a žene imaju ograničene ekonomske mogućnosti – navode stručnjaci Svjetske banke.   

Bolje upravljati prirodnim resursima

Potrebno je i bolje upravljanje prirodnim resursima u cilju ostvarivanja prosperiteta.

– Boljim iskorištavanjem prirodnih resursa, BiH može pomoći stvaranju boljih prilika za svoje stanovništvo uz istovremeno jačanje okolišne održivosti. BiH posjeduje  vrijedne prirodne resurse, počev od nekih od najočuvanijih šuma u Evropi sve do veoma plodne zemlje – stoji u opsežnom dokumentu.  

Šumarstvo i poljoprivreda predstavljaju značajan izvor zaposlenosti i u velikoj mjeri doprinose ekonomiji, ali izvoz iz BiH je ograničen na proizvode male dodatne vrijednosti od sirovog drveta do neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, a  radna mjesta u tim sektorima su često slabo plaćena i pružaju ograničenu dugoročnu perspektivu za radnike. 

https://www.facebook.com/watch/studiowashington/