Svi odgovori na pitanja o nezaposlenosti u Visokom

Tržište rada u Visokom, kao i u mnogim drugim gradovima, suočava se s izazovima koji se odnose na nezaposlenost, strukturu radne snage i sve brže mijenjanje potreba tržišta. U posljednjih nekoliko godina, broj nezaposlenih u našem gradu je varirao, a tržište rada je podložno različitim trendovima i promjenama koje su oblikovane kako prije svega lokalnim potrebama, tako i globalnim okolnostima.

Analizirali smo trenutnu situaciju u našem gradu, te odgovorili na ključna pitanja o nezaposlenosti u Visokom, a u nastavku vam donosimo informacije i uvide koji bi mogli pomoći u razumijevanju trenutnih izazova, ali i mogućnosti za budući razvoj tržišta rada u našem gradu.

Za Visoko.co.ba piše Ajla Čaušević.

O trenutnoj nezaposlenosti u Visokom

Kako bismo stekli bolju predstavu o općoj situaciji na tržištu rada u našem gradu Biro rada Visoko dao nam je podatak da je zaključno sa 31.12.2024. godine, na evidenciji nezaposlenih Biroa rada Visoko bilo ukupno 5395 osoba, od toga 3319 žena.

Najzastupljenija zanimanja među nezaposlenima

Zanimljivo je primijetiti koja zanimanja čine najveći postotak među nezaposlenima u našem gradu, te šta uzrokuje ovu disproporciju.

“Najbrojnija zanimanja na našoj evidenciji su:

• KV zanimanja: frizer, prodavač i automehaničar;
• SSS zanimanja: ekonomski tehničar, maturant gimnazije te zanimanja mašinske i metalske struke;
• VSS zanimanja: ekonomista, pravnik i inženjer saobraćaja.

Uzrok nesklada između ponude i potražnje određenih zanimanja jesu, prije svega, neusklađene upisne politike srednjih škola i fakulteta sa potrebama tržišta rada, ali i neosviještenost mladih o tome da prilikom izbora budućeg zanimanja trebaju postaviti određene kriterije, te odluku donijeti na osnovu prethodne ozbiljnije procjene vlastitih afiniteta, potreba tržišta rada i drugih bitnih elemenata.

Sa ciljem da mladima, u periodu kada donose odluke o izboru zanimanja, pružimo relevantne informacije, Biro rada Visoko svake godine organizuje profesionalno informisanje učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola na području Visokog. Aktivnost profesionalnog informisanja učenika se provodi pred kraj školske godine i obuhvata sljedeće teme:  Trenutno stanje na tržištu rada na području Grada Visoko, Najtraženija, suficitara i deficitarna zanimanjima, Prijava na evidenciju Biroa – osnovna prava i obaveze, Uloga Biroa i nezaposlene osobe u procesu zapošljavanje.” – rekli su nam iz Biroa rada u Visokom.

Trend u zapošljavanju tokom posljednjih nekoliko godina

U posljednjih nekoliko godina tržište rada u Visokom doživljava različite promjene, te smo zbog toga pitali da li su zaposlenici Biroa rada primjetili neki specifičan trend u zapošljavanju tokom posljednjih nekoliko godina.

“Kako se na području Grada Visoko već duži niz godina razvija i napreduje uglavnom tekstilna, obućarska, prehrambena i drvna industrija, potrebe poslodavaca za radnom snagom sa zanimanjima kompatibilnim nabrojanim djelatnostima su konstantne.

Međutim, u posljednjih nekoliko godina, usljed razvoja turizma, pojačana je potražnja za turističko-ugostiteljskim zanimanjima, te zanimanjem trgovac.

Suočeni sa nedostatkom radne snage, Birou se veoma često obraćaju i poslodavci iz drugih kantona, RS-a i Brčko distrikta, sa ponudama za zaposlenje u mjestu sjedišta poslodavca ili na terenu, uz obezbijeđen smještaj i ishranu.

Evidentno je sve češće i masovnije zapošljavanje stranaca na poslove za koje nije potrebna stručna sprema, odnosno poslove koje može obavljati nekvalifikovana radna snaga, dok istovremeno sve više osoba sa evidencije našeg Biroa posao pronalazi u zemljama regiona i dalje.

Također, u posljednjih nekoliko godina kvalifikovani radnici sa iskustvom i razvijenim vještinama rada brže dođu do zaposlenja, njihov rad je cijenjen i dosta dobro plaćen, veoma često bolje nego rad osoba u nekim zanimanjima visoke stručne spreme.”

Najviše zastupljene grupacije stanovništva na birou rada

Koje grupacije stanovništva (prema starosti, obrazovanju, polu) su najviše zastupljene na birou rada u Visokom i šta se preduzima kako bi im se pomoglo?

“Od ukupnog broja nezaposlenih, žene čine približno 60%.

• Osobe sa 15-30 godina starosti, čine oko 19% od ukupnog broja nezaposlenih.
• Osobe sa 30-50 godina starosti, čine oko 42% od ukupnog broja nezaposlenih.
• Osobe sa 50-65 godina starosti, čine oko 39% od ukupnog broja nezaposlenih.

Odnos broja stručnih lica na evidenciji (VSS, VŠS, SSS, KV) u odnosu na nestručne (PK, NK, NSS) je u neznatnom padu u odnosu na ranije godine. Na kraju 2024. godine zabilježen je odnos cca 70,89 % stručnih, naspram 29,11% nestručnih nezaposlenih osoba, dok je na kraju 2023. godine odnos bio cca 70,50 % stručnih, naspram cca cca 29,50% nestručnih nezaposlenih osoba.

Osim aktivnosti koje ćemo spomenuti kroz odgovore na ostala pitanja, ovdje bi kao podsticaj i olakšavanje zapošljavanja izdvojili mjere aktivne politike zapošljavanja, koje kreira i finansira Federalni zavod za zapošljavanje i Vlada Zeničko-dobojskog kantona, a iste se realizuju preko kantonalnih službi i općinskih biroa. Mnoge od ovih mjera su namjenski kreirane za teže zapošljive kategorije radi povećanje konkurentnosti tih ciljanih grupa.

Biro rada Visoko je aktivno uključen u sve procese realizacije mjera APZ, od najave javnog poziva tj. informisanja građana putem lokalnih medija i u neposrednom kontaktu sa potencijalnim korisnicima, pa sve do same realizacije ugovora. Tako je u 2024. godini, za sufinansiranje zapošljavana ponuđeno 12 različitih mjera, za različite kategorije nezaposlenih (žene, mladi, dugoročno nezaposleni, boračka populacija i ostali). Vrijednost ugovorenih sredstava za mjere sufinansiranja zapošljavanja za područje Grada Visoko u 2024. godini iznosi preko milion konvertibilnih maraka, a uz pomoć istih je zaposleno 135 osoba sa evidencije našeg Biroa. Za sufinansiranje samozapošljavanja ponuđeno je šest različitih mjera, za različite kategorije nezaposlenih osoba. Vrijednost ugovorenih sredstava za 2024. godinu iznosi nešto manje od pola miliona konvertibilnih maraka, a uz pomoć istih je 56 osoba registrovalo vlastitu djelatnost – start up. Dakle, u 2024. godini, po navedenim mjerama, zaposlena je 191 osoba, dok ukupna vrijednost ugovorenih sredstava prelazi iznos od 1.500.000,00 KM.

Također, na nivou Grada Visoko djeluje Lokalno partnerstvo za zapošljavanje, kroz koje ključni partneri (Grad Visoko, Biro rada Visoko, MSŠ Hazim Šabanović Visoko, nekoliko poslodavca) realiziraju različite projekte namijenjene posebnim kategorijama nezaposlenih. Tako je partnerstvo u 2024. i 2025. godini posvećeno povećanju konkurentnosti u zapošljavanju i samozapošljavanju žena iz ruralnih sredina. Kroz ovaj projekat žene iz ruralnih sredina su dobile priliku da steknu određena znanja i vještine, da se dokvalifikuju, odnosno obuče za poslove za koje nemaju formalno obrazovanje, dobiju finansijsku pomoć, te stručno savjetovanje i podršku. Cilj projekta je upravo aktivacija i prevazilaženje barijera na tržištu rada, kako bi se smanjila dugoročna nezaposlenost.”

Zanimanja koja se najbrže zapošljavaju

Koja zanimanja se najmanje zadržavaju na birou rada u našem gradu i koje vještine su danas najtraženije?

“U statusu nezaposlenosti najkraće ostaju doktori medicine, građevinski inženjeri, arhitekte, elektroinženjeri, nastavnici/profesori njemačkog jezika, fizike, matematike, osobe sa zanimanjima iz oblasti informacionih tehnologija.

Među zanimanjima III i IV stepena stručne spreme, posebno su traženi zavarivači, bravari, kuhari, tesari, elektrotehničari, mašinski tehničari, CNC operateri i druga srodna zanimanja.”

Opadajuća zanimanja

Društvo i tržište rada se neprestano mijenjaju, a neka zanimanja gube na popularnosti, te smo zbog toga razgovarali i o tome da li u našem gradu postoje zanimanja koja su trenutno “u opadanju” na tržištu rada i šta bi trebalo uraditi kako bi se smanjio broj nezaposlenih u tim oblastima.

“Najviše suficitarnih zanimanja imamo među zanimanjima III i IV stepena stručne spreme. Osobe sa zanimanjem koje nije traženo na našem tržištu rada imaju mogućnost dokvalifikacije, prekvalifikacije i obuka kod poslodavca za obavljanje konkretnih poslova.

Obzirom da se poslodavci susreću sa problemom nedostatka radne snage, veliki broj njih više ne postavlja uslove u pogledu stručne spreme i nudi mogućnost obuke prije zaposlenja.

Također, Federalni zavod za zapošljavanje putem kantonalnih službi i općinskih biroa realizuje mjere aktivne politike zapošljavanja koje za cilj imaju obuku i sticanje znanja i vještina koje nezaposlene osobe nisu stekle kroz redovno školovanje ili radno iskustvo. U 2024. godini su to bile mjere „Obuka i rad kod poznatog poslodavca 2024“ i „Obuka za tržište rada 2024“.

U odgovoru na prethodno pitanje smo spomenuli projekte Lokalnog partnerstva za zapošljavanje. Trenutno aktuelni program LPZ-a upravo je kreiran, između ostalog, i sa ciljem da se djeluje na smanjenje dugoročne nezaposlenosti određene kategorije nezaposlenih osoba, čija zanimanja već duže vrijeme nisu tražena na tržištu rada.”

Struktura nezaposlenosti u posljednjih pet godina

Promjene koje možemo primijetiti u strukturi nezaposlenosti u Visokom kroz posljednjih pet godina i da li je postojala neka strategija koje je doprinijela smanjenju nezaposlenosti?

“Struktura nezaposlenih se nije značajnije mijenjala posljednjih godina.

Strategije zapošljavanja se izrađuju i donose na nivou Federacije BiH, te na kantonalnim nivoima vlasti. Federalni zavod za zapošljavanje, u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje i kantonalnim tijelima i organima nadležnim za rad i zapošljavanje, učestvuje u izradi i realizaciji okvirnih programa zapošljavanja, prati i predlaže mjere za teže zapošljive kategorije, te doprinosi stvaranju boljih uslova za njihovo zapošljavanje.

U ovom segmentu, općinski biroi uglavnom imaju ulogu u administriranju i pružanju tehničke pomoći u realizaciji programa i projekata koji su dijelom spomenutih strategija. Međutim, Biro rada Visoko je i u ovoj oblasti, u 2023. i 2024. godini imao određene aktivnosti. Naime, naša lokalna zajednica je od strane Federalnog zavoda za zapošljavanje i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike izabrana za pilot lokaciju programa Garancija za mlade, čiji je cilj unapređenje statusa mladih. Radi se o programu koji finansira Evropska unija, preko Međunarodne organizacije rada (ILO) u zemljama Balkana i šire, a obavezu implementacije je preuzela i Bosna i Hercegovina. Garancija za mlade podrazumijeva reforme u ranoj intervenciji, aktivaciji i mjerama integracije na tržište rada, kako bi se olakšao ulazak mladih na tržište rada. Kako će ključnu ulogu u realizaciji ovog programa, u fazi njegovog pilotiranja, imati Biro rada Visoko, u toku 2023. i 2024. godine provodili smo određene aktivnosti na pripremama. Između ostalog, izrađen je prijedlog Akcionog plana za provedbu Garancije za mlade, shodno kojem će pilotiranje početi 2026. godine, a od 2027. godine implementacija programa bi trebala biti obavezna u cijeloj Bosni i Hercegovini.”

Dugi boravak na birou rada

Neki ljudi dugo vremena ostaju na birou rada, što može biti zbog različitih faktora. Koji su najčešći razlozi zbog kojih se ljudi dugo zadržavaju na birou rada i kako pomoći onima koji su na birou rada dugo vremena, a možda nemaju dovoljno vještina ili iskustva za brzo zapošljavanje?

“Dugoročna nezaposlenost može biti uzrokovana djelovanjem više faktora koji otežavaju zaposlenje određene osobe. Barijere u zapošljavanju su uglavnom porodične obaveze, zdravstveno stanje, ograničena radna sposobnost, nedostatak motivacije, nedostatak potrebnih znanja i vještina, udaljenost mjesta prebivališta tj. problem sa prijevozom i sl. Na neke od ovih faktora je moguće uticati u određenoj mjeri, te se s tim ciljem u Birou provode određene aktivnosti kako bi se nezaposlene osobe motivisale i osposobile za aktivno traženje posla.

Biro redovno organizuje grupno informisanje osoba koje se prvi put prijavljuju na evidenciju i nemaju radno iskustvo. U toku godine ovaj vid edukacije prođe nekoliko stotina nezaposlenih osoba.

Kroz grupno informiranje se nezaposlena osoba upozna sa aktivnostima koje je obavezna provoditi, informiše se o pravima i obavezama propisanim Zakonom, Pravilnikom i drugim propisima kojima se reguliše ostvarivanje prava nezaposlenih osoba, o aktuelnostima na tržištu rada, te postupcima i tehnikama aktivnog traženja posla. Također, kao vid grupnog rada sa nezaposlenim osobama, održavaju se i praktične radionica na temu „Razgovor sa poslodavcem“ i „Pisanje CV/biografije, motivacionog pisma i molbe za posao“. Teme koje se obrađuju na radionicama su: Kako i gdje tražiti posao, Kako razgovarati sa poslodavcem, Pisanje molbe za posao, Pisanje CV/biografije (načini i forme pisanja CV-a) i Kako se najbolje predstaviti kroz CV/biografiju.

Osim grupnih aktivnosti, savjetodavci obavljaju i individualne razgovore sa nezaposlenim osobama, te im pomažu u izradi individualnog plana zapošljavanja. Individualni razgovori se obavljaju shodno potrebama nezaposlene osobe i dešavanjima u vezi sa njihovim pravima i obavezama, te u vezi sa posredovanjem u zapošljavanju ili traženjem zaposlenja.”

Povećanje nezaposlenih sa višim obrazovanjem

Jedno od interesantnih pitanja je i da li se u posljednje vrijeme povećava broj nezaposlenih sa višim obrazovanjem, kao i šta je uzrok tome.

“Nisu primjetna značajnija odstupanja u učešću visokoobrazovanih u ukupnom broju nezaposlenih osoba prijavljenih na evidenciju Biroa Visoko.”

Izazovi u povezivanju poslodavaca i nezaposlenih

Koji su najveći izazovi sa kojima se susreće Biro rada u pokušaju da poveže poslodavce sa nezaposlenima?

“Posredovanje u zapošljavanju je jedna od djelatnost službi za zapošljavanje, odnosno biroa, koja sa sobom nosi najviše izazova. Brojni su faktori koji otežavaju posredovanje.

Između ostalog, da bi konkretan postupak posredovanja u zapošljavanju bio uspješan potrebno je, prije svega, da postoje zadovoljavajući elementi ponude sa obe strane, a tiču se uslova rada kod poslodavca koji traži radnika, te kvalifikacija, znanja i vještina osobe koja traži zaposlenje. Prema informacijama koje dobijemo od zainteresiranih strana, razlog nepostizanja dogovora o zaposlenju uglavnom je nezadovoljstvo sa radnim vještinama i stručnim znanjima nezaposlene osobe kao i ponuđenim uslovima rada kod poslodavca.

Proces posredovanja znatno otežava i to što se na evidenciji nezaposlenih nalazi jedan broj osoba koje ustvari spadaju u kategoriju ekonomski neaktivnog stanovništva. To su osobe koje iz određenih razloga trenutno nisu aktivne u traženju zaposlenja, ali su se prijavile na evidenciju nezaposlenih da bi ostvarile pravo na zdravstveno osiguranje i neka druga prava uslovljena statusom nezaposlenosti. Rješavanje ovog problema nije moguće bez reforme cjelokupnog sistema socijalne zaštite, rada i zapošljavanja. Također, smatramo da bi i intenzivnije provođenje mjera na suzbijanju sive ekonomije značajno doprinijelo, između ostalog, stabilizaciji fluktuacije radne snage na tržištu rada i suzbijanju zloupotrebe prava koja se stiču po osnovu nezaposlenosti.  Ovih dana se ponovo u medijima spominju izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Nadamo se da će najavljene izmjene donijeti kvalitetna rješenja i suštinske promjene, kako bi biroi radili isključivo sa aktivnim tražiocima posla, a slika o stvarnom stanju nezaposlenosti bila realnija.”

Visoko.co.ba/Ajla Čaušević