Kako pokazuje novo istraživanje, Zemljina letjelica koja se već dugo nalazi u svemiru je detektovala “konstantno brujanje” izvan našeg Sunčevog sistema.
NASA-in Voyager 1 lansiran je 5. septembra 1977. godine sa Floride, samo nekoliko sedmica prije nego što je lansiran Voyager 2. Iako su dizajnirani da traju pet godina, više od 43 godine nakon lansiranja nastavljaju slati podatke i istraživati međuzvjezdani prostor.
Instrumenti na Voyageru 1 koji se kretao kroz granicu Sunčevog sistema s međuzvjezdanim prostorom (poznatim kao heliopauza) i u samom međuzvjezdanom prostoru otkrili su plazma valove, objavljeno je u časopisu Nature Astronomy. Tim sa Univerziteta Cornell je proučavao podatke prenesene sa letjelice udaljene 14 biliona kilometara i otkrio međuzvjezdane emisije gasove.
“Vrlo je slab i monoton jer se nalazi u uskofrekventnom opsegu. Otkrivamo slabo i trajno brujanje međuzvjezdanih gasova”, rekla je Stella Koch Ocker, doktorantica astronomije na Univerzitetu Cornell.
NASA-ina svemirska letelica Voyager 1 preletjela je Jupiter 1979. i Saturn 1980. godine, prije nego što je u avgustu 2012. prešla heliopauzu. Nakon ulaska u međuzvjezdani prostor, Voyager 1 je detektovao oscilacije u plinu koje uzrokuje Sunce. Istraživači su zapazili da između tih oscilacija postoji konstantno brujanje.
“Međuzvjezdani medij je poput tihe kiše”, izjavio je James Cordes, profesor astronomije na Univerzitetu Cornell.
Istraživači smatraju da postoji više aktivnosti niskog nivoa u međuzvjezdanom gasu nego što se ranije vjerovalo. Ovo će omogućiti stručnjacima da nadgledaju prostornu raspodjelu plazme. Podaci Voyagera 1 također mogu pomoći u razumijevanju interakcije između međuzvjezdane sredine i sunčevog vjetra.
“Nikad nismo imali priliku ovo istraživati. Sada znamo da nam nije potreban iznenadan događaj povezan sa Suncem kako bi mjerili međuzvjezdanu plazmu. Bez obzira na to šta Sunce radi, Voyager šalje podatke”, kazao je istraživač Shami Chatterjee.
Voyager 1 je najudaljeniji objekat u svemiru kojeg je stvorio čovjek koji nastavlja funkcionisati, uprkos starosti i udaljenosti.
“Sa naučne strane, ovo istraživanje je popriličan podvig. Ono je dokaz koliko je značajna ova letjelica. Predstavlja inžinjersko čudo koje savršeno funkcioniše”, zaključila je Ocker.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.