Susreti “Zija Dizdarević”, posvećeni životu i stvaralaštvu tog istaknutog bosanskohercegovačkog pisca, i ove godine će se održavati u Sarajevu i Fojnici, a domaćin sarajevskog dijela manifestacije bit će Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.
Direktorica Muzeja Šejla Šehabović navodi za Fenu da Susreti ove godine imaju poseban značaj – prošlo je sto godina od rođenja Zije Dizdarevića, a njegov kratki život ostavio je neizbrisiv trag u povijesti kulture Bosne i Hercegovine.
Najavljuje da će Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, kao baštinik zbirke vezane uz život i djelo Zije Dizdarevića, tu godišnjicu obilježiti 16. novembra izložbom “Jedan dan u mojoj kasabi” Tamare Sarajlić Slavnić.
– Neizmjerno smo ponosni što nam je omogućeno učešće u ovogodišnjem programu. Organizatori Susreta dali su sve od sebe kako bi naše sjećanje o Ziji Dizdareviću ostalo otvoreno polje rasprave u kulturi. Program obilježavanja godišnjice traje cijelu godinu i počeo je u našem Muzeju, programom BH Radija 1. Biste naših književnika nestaju pred našim očima, ali čini se da nije posve zamrla kultura čitanja, pa je i ova manifestacija dokaz da književnost živi usprkos rušenju – naglasila je Šehabović.
Osim u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, izložba “Jedan dan u mojoj kasabi” bit će otvorena 26. novembra i u Fojnici u Turskom kulturnom centru “Yunus Emre”, dok će istog dana u Fojnici biti održan i okrugli sto o životu i djelu Zije Dizdarevića. U njegovom radu učestvovat će Muhamed Dželilović, Mevlida Đuvić, Grozdana Grozdanić, Tarik Haverić, Lejla Kalamujić, Enver Kazaz, Edin Pobrić i Marko Vešović.
Susreti “Zija Dizdarević” bit će završeni 27. novembra akademijom i dodjelom nagrada za najbolju kratku priču/pripovijetku u Fojnici.
Zija Dizdarević rođen je u Vitini kod Ljubuškog 1916. godine, ali su njegovo djetinjstvo i mladost vezani za Fojnicu gdje je njegova porodica preselila 1920. Po završetku osnovne škole, 1926. godine upisuje se na Nižu šerijatsku gimnaziju u Sarajevu, a kasnije polazi u učiteljsku školu u Sarajevu i završava je 1936. Kao srednjoškolac objavljuje prve književne radove, ali i učestvuje u đačkim štrajkovima zbog čega je hapšen.
U Beograd odlazi 1937. gdje studira pedagogiju, objavljuje književne radove u brojnim listovima, ali i učestvuje u političkom djelovanju bosanskih studenata u Beogradu (klub “Petar Kočić”) i u Zagrebu (časopis “Putokaz”). U prvoj godini rata djeluje kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu, a u proljeće 1942. je uhapšen i odveden u Jasenovac, gdje je odmah po dolasku ubijen.
visoko.ba/fena.co.ba
