Šumokradice

Što je više države BiH, veća je nervoza u Republici Srpskoj. Dodikov janjeći i praseći fond pripremljen pred izbore, hraniće se na poljoprivrednom i šumskom zemljištu u vlasništvu države BiH. Odluka Ustavnog Suda BiH o šumama omogućila vlastima Republike Srpske da od drveta vide šumu. Tako je pogled na BiH postao širi i realniji.

“Moram reći da smo šokirani činjenicom i slijedom događaja koje se odnose ili slijedom odluka koje idu na urušavanje RS i njenih dejtonskih nadležnosti i njenih ustavnih nadležnosti i cijenimo da je ona krajnje štetna. I to se dešava po već ustaljenom obrascu”, rekla je Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske.

A obrazac je po Cvijanovićki sljedeći: Sve što loše prema Republici Srpskoj ne stigne uraditi Ured OHR-a, učini to Ustavni sud BiH. Pa i u slučaju proglašenja neustavnim dijelova Zakona o šumama i šumskom zemljištu Republike Srpske. Podsjećamo, 23. septembra ove godine Ustavni Sud BiH svojom odlukom, jasno je riješio pitanje vlasništva nad šumama koje se nalaze na teritoriji Republike Srpske. Šume su vlasništvo države. Tačka!

“Ustavni sud je našao da je određenim odredbama ovoga Zakona, entitetskog zakona o šumama u kojima se šume na teritoriji Republike Srpske isključivo tretiraju kao vlasništvo tog entiteta, ti članovi su ocijenjeni kao neustavni sa obrazloženjem da zapravo na temelju dosadašnje sudske prakse a imajući u vidu Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, da svoju nadležnost tu ima prije svega država BiH, odnosno PS BiH”, istakao je Mirsad Ćeman, sudija Ustavnog suda BiH.

“Naravno mi smo ljudi legalisti i uvijek želimo da se stvari odvijaju onako kako je to Ustav predvidio”, kaže Cvijanović.

 I zamislite kako bi bilo lijepo da je ovo bila jedina reakcija Željke Cvijanović na Odluku Ustavnog Suda. Da kao legalista prihvati odluku najviše sudske instance u državi BiH bez upotrebe famozne riječi ali. Ali….

“Ali, ono što se dešava u BiH jeste pravni haos i pravna nesigurnost koju su izazvale odluke visokih predstavnika a potom i Odluke Ustavnog Suda koji je zamijenio visokog predstavnika, donoseći antidejtonske odluke, antiustavne odluke i koje su na štetu po pravilu Repubike Srpske. Dakle nismo nikakvi pobunjenici mi samo štitimo i branimo Ustav.”

A jedino mjesto gdje se brani Ustav jeste Parlamentarna skupština BiH pa je tako Ustavni Sud najvišem zakonodavnom tijelu BiH dodijelio ulogu konačne instance za rješavanje pitanja poput vlasništva nad šumama RS-a.

“Poenta ove presude je sljedeća, da je Sud odlučio da je i ovlaštena i pozvana i obavezna PSBiH, da donese Zakon i time odredi koji nivo će i eventualno koliko koji nivo vlasti imati vlasništvo nad, u ovom konkretnom slučaju, šumama”, dodaje Ćeman.

Ustavni tokovi teku u dva pravca

I predsjednica Republike Srpske kaže kako će Skupština riješiti ovaj spor. Ali NSRS, koja je za Cvijanovićku jedino mjesto gdje se ovakvi problem rješavaju.

“I imaćemo odgovarajuće zaključke Narodne Skupštine kao sto smo imali mnogo puta do sada, cijeneći da će oni poslužiti svojoj svrsi a ta svrha je da se jednoga dana moramo osloboditi neustavne prakse i uvesti stvari u one ustavne tokove.”

A povjerenja nema jer ustavni tokovi teku u dva pravca. Jedan je u tumačenju vlasti Republike Srpske koja se drži matrice kako BiH ne bi bilo da nema entiteta a drugi je, naravno utemeljen na dejtonskom sporazumu iz čijih odredbi  se jasno može iščitati nepobitna činjenica kako u stvari entiteti ne bi postojali da nema BiH. Pa je valjda svima jasno, osim vlastima u RS da je država vlasnik imovine i prirodnih bogatstava, što nikako ne znači da entiteti nemaju pravo raspolaganja tom imovinom. Ali je država ta  koja bi preko PS BiH trebala odrediti  u kojoj mjeri i na koji način. Međutim, PS BiH  zbog propisanog načina djelovanja nikada u suštini nije bila mjesto dogovora, već izvor gotovo svih problema od završetka rata do danas.

“Pored entitetskog glasanja, pored vitalnog nacionalnog interesa, pored manipulisanja kvorumom mi sada imamo kompletnu blokadu institucija BiH. Na koncu vi u toj Skupštini imate međusobno suprotstavljene politike, jedni bi da ojačaju državu a drugi bi da je rasture i reklamiraju secesionizam”, rekao je Kasim Trnka, profesor ustavnog prava.

Pa je valjda nakon jasno kako će se teško doći do dogovora i eventualnog usvajanja Zakona o državnoj imovini. Pa su  u tom kontekstu  odluke Ustavnog Suda BiH, kao što su one o poljoprivrednom zemljištu, unutarnjoj plovidbi, HE Buk Bijela i posljednja o šumama, iako djelimično donesene u korist države BiH, ipak manjkave. Nedostaje ključna mjera, privremena mjera zabrane  raspolaganja. To se posebno odnosi na gradnju HE Buk Bijela.

“Privremena mjera se izriče ako bi takvo postupanje proizvelo nepopravljivu štetu. E sad kakva je bila procjena Ustavnog Suda, da li je nepopravljiva šteta ako se bude gradila HE Buk Bijela, ja to ne znam ali znam da je bilo opravdanja da se donese privremena mjera”, dodaje Trnka.

“Ja vas samo podsjećam Odluka je privremenog karaktera samo tri mjeseca i zašto je Sud smatrao da ne treba intervenirati u tom smislu privremene mjere, zato što očekujemo izvještaj nakon tri mjeseca i nakon toga Sud na ovom predmetu nastavlja sa radom”, naveo je Mato Tadić, predsjednik Ustavnog suda BiH.

Da bude jasnije, riječ je o predmetu  HE Buk Bijela, u kojem  je Ustavni Sud naložio državnoj komisiji za koncesije da riješi spor sa entitetskom  na način da se formira zajednička komisija od 7 članova.   S obzirom da su dva Bošnjaka i jedan Hrvat iz državne komisije penzionisani a odluka o imenovanju  novih članova nikada nije donesena, u novoj zajedničkoj komisiji je pet Srba, jedan Bošnjak i jedan Hrvat. Zanimljivo je da članovi novoformirane  zajedničke Komisije iz reda srpskog naroda, insistiraju na radu te komisije, onako kako je odlučio Ustavni Sud, računajući na prevagu iako predstavnici vlasti RS –a, kao ne priznaju odluke Ustavnog Suda.  A nepopravljive štete po imovinu BiH vidljive su na svakom koraku. Pa i kad su šume u pitanju. Nekontrolisana i divlja eksploatacija šumskog fonda, najviše štete donose ipak građanima Republike Srpske za koje se, bar deklarativno, zalaze Željka Cvijanović. Snimci koje gledate, nastali su u aprilu 2017. godine u vrijeme blokade puteva  koju su napravili drvoprerađivači sarajevsko-romanijske regije, nezadovoljni količinom dodijeljenog etata, odnosno kubikažom drvnog sortimenta kojeg koriste u preradi. Izjave koje smo tada zabilježili, najbolje svjedoče o tome ko koristi šumsko bogatstvo BiH, odnosno RS-a.

“33 hiljade kubika je dodijeljeno domaćim prerađivačima, a 53 hiljade je dodijeljeno onima koji su van Han Pijeska. Ja ću vam pokazati snimke kamiona koji prelaze granicu i idu za Srbiju”, rekao je Radojica Maksimović, drvoprerađivač iz Han Pijeska.

“To samo su kolonije prodavale svoje resurse. Ja ne znam kako to dozvole pogotovo što je ova grana privrede ovdje suštinska za opstanak ljudi i zato je došlo do demografskog urušavanja, ljudi ne vide perspektivu i odlaze”, istakao je Brane Vitomir, predsjednik Udruženja drvoprerađivača opštine Sokolac.

U 2020. Šume Srpske dugovale 39 miliona i 500 hiljada maraka

Brojke su neumoljive. Godinu dana prije ovih protesta, samo preko carinske ispostave Višegrad u Srbiju je izvezeno 86 hiljada kubika visokokvalitetne oblovine. Ako se uzmu u obzir podaci sa drugih graničnih prijelaza, nema sumnje da je u Srbiju iz Republike Srpske izvezeno na stotine hiljada kubika u tom period. Za to vrijeme, drvoprerađivači sa Sokoca, Han Pijeska, Rogatice i ostalih dijelova RS-a koji je bogat šumama, sirovine dobijaju na kapaljku. U to vrijeme predsjednica Vlade bila je Željka Cvijanović, koja danas sa pozicije predsjednice Republike Srpske, odluku Ustavnog Suda o šumama smatra neustavnom i sramotnom.

“U ovoj državi odluku o tome kako će stvari izgledati treba da donose domaći organi a ne nikakvi visoki predstavnici, strane sudije, mi smo dovoljno sposobni, za ostale ne znam ali mi u Republici Srpskoj da, upravljamo procesima i da stojimo na braniku Ustava i ustavnih rješenja”, kaže Cvijanović.

A kako se upravlja procesima u ovom slučaju šumama Republike Srpske dovoljno govori i sljedeći podatak. U 2020. godini preduzeće Šume Srpske dugovalo je 39 miliona i 500 hiljada maraka. U strukturi duga,  osim kreditnog zaduženja u iznosu od 15 miliona maraka,  najviše se duguje po osnovu poreza i doprinosa oko 9 miliona dok su  dugovanja lokalnim zajednicama po osnovu eksploatacije šuma na njihovom teritoriju  blizu 6 miliona maraka. Većina tih opština je nerazvijena i novac koji im pripada od Šuma RS, pitanje je opstanka lokalnih zajednica. Najbolje to osjete u Opštini Sokolac.

“Kada se ne izmiruju obaveze od Šuma RS, mi dolazimo u tešku situaciju jer mi ne možemo da izvršavamo svoje obaveze, pa onda dolazi do utuženja korisnika budžetskih sredstava, dobavljača i ostalih, pa dolazi do blokada računa i dovodi se u pitanje funkcionisanje samih lokalnih zajednica”, rekao je 2017. Godine Milovan Cicko Bjelica, načelnik opštine Sokolac.

 U aprilu ove godine, Vlada Republike Srpske smijenila je 10 direktora šumskih gazdinstava koja posluju u okviru preduzeća Šume Srspke. Koliko je stanje dramatično, dovoljno govori i podatak da je u 2019. godini od 26 organizacionih jedinica Šume Srpske, čak njih 18 poslovalo sa gubitkom. A svi gubici u poslovanju pravdaju se lošim vremenskim uslovima, nezakonitom  sječom, švercom, što je svakako neprihvatljivo jer kao da kontrolu zakonitosti eksploatacije šumskog fonda  vrše oni koji, kako je kazala Cvijanovićka, umiju upravljati procesima u Republici Srpskoj. No javna je tajna da su šume oduvijek bile stranački plijen i izvor finansiranja vladajuće strukture u Republici Srpskoj. Zato i ne treba očekivati prihvatanje odluke Ustavnog Suda a posebno, zbog više razloga ne treba biti optimista u smislu skorog usvajanja Zakona o državnoj imovini na nivou Parlamentarne Skupštine BiH.

“U toj situaciji onaj ko faktički posjeduje neku imovinu, otezaće sa rješenjima i ja očekujem da će to biti i u ovom konkretnom slučaju šuma gdje na žalost Ustavni Sud BiH nije donio privremenu mjeru da zabrani raspolaganje tom imovinom. Pravno će biti uređeno kad Parlament donese državni zakon o imovini. E sad pošto oni drže pod kontrolom taj najveći resurs oni će zatezati taj proces kako bi što duže koristili taj resurs, ovi drugi će u parlamentu tražiti da se to dodijeli njima. Ipak ova odluka u teorijskom smislu je vrlo značajna jer govori da je to vlasništvo države ali mislim da u praktičnom smislu još dugo ostaje status kvo”, istakao je Trnka.

Bez obzira na različita mišljena, Ustavni Sud BiH  u zemlji u  kojoj  se  po svemu sudeći jedino poštuju ustavom zagarantovana prava blokada  na svim nivoima vlasti, predstavlja posljednju branu suvereniteta BiH. I zato je Sud potreban.

“Sve u svemu moj zaključak je da je ovaj Sud apsolutno neophodan unutar strukture države BiH”, rekao je Tudor Pantiru, sudija Ustavnog suda BiH.

Ne treba ipak sumnjati kako će sasvim sigurno doći vrijeme kada će se odluke Ustavnog Suda tretirati kao istorijske jer su bile u korist odbrane države BiH. I svakako, biće provedene uprkos trenutnim stavovima predstavnika RS koji razmišljaju na način kako  je BiH činjenica zahvaljujući entitetima a ne obrnuto.

Visoko.co.ba/federalna.ba