Pojasnio je tok aktivnosti vezanih za obaveznu predaju imovinskih kartona, ističući da su sudije i tužioci i ranije dostavljali finansijske izvještaje Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, a u Brčkom čak i zakonodavnoj vlasti, i to od osnivanja Distrikta do danas.

Tomaš je podsjetio da su početne verzije imovinskih kartona obuhvatale vrlo širok broj srodnika za koje je trebalo dostaviti podatke – uključujući roditelje i djecu koja ne žive u zajedničkom domaćinstvu sa sudijom ili tužiocem. Pored toga, bilo je potrebno priložiti dokaze o svakoj stečenoj nekretnini, sa pravnim osnovom (kupovina, darovanje, nasljeđivanje), stanje na bankovnim računima tih lica i druge detalje. Prema njegovim riječima, to je za nosioce pravosudnih funkcija bilo apsolutno neprihvatljivo, jer se ti podaci odnose na osobe koje nisu članovi porodičnog domaćinstva, pa time nemaju obavezu da ih dostavljaju.

Prvobitni obrazac je čak predviđao da, ukoliko neko od tih lica odbije da dostavi podatke, mora dati ovjerenu izjavu o nesaglasnosti. Na takav pristup reagovala su sva udruženja sudija i tužilaca u BiH, koja su, kako je Tomaš naglasio, ovog puta nastupila jedinstveno. Obratili su se Agenciji za zaštitu ličnih podataka, a potom i Sudu BiH te Ustavnom sudu. Agencija je već donijela rješenje kojim se zabranjuju pojedine provjere, dok su sudski postupci još u toku.

Nakon reakcija udruženja i Agencije, Visoki sudski i tužilački savjet ušao je u dijalog sa sudijama i tužiocima. Tomaš je naglasio da je VSTS korektno reagovao, saslušao prijedloge i sugestije te, nakon više sastanaka, izvršio korekcije obrazaca imovinskih kartona. Konačna verzija obrasca je zatim dostavljena nosiocima pravosudnih funkcija, a rok za predaju bio je 8. septembar ove godine.

Tomaš je ponovio da nikada nije postojao otpor sudija i tužilaca prema samoj obavezi dostavljanja imovinskih kartona, već da je problem bio u preširoko postavljenim zahtjevima i u tome što odjeljenje pri VSTS-u, koje bi trebalo da vrši provjere, još nije kadrovski popunjeno.

– Vjerujemo da će vrijeme pokazati da li to odjeljenje može adekvatno obavljati taj posao. Naša bojazan je bila mogućnost curenja informacija, posebno jer je predviđeno da sa odjeljenjem komuniciraju i vanjski saradnici čiji identitet i porijeklo nisu poznati – rekao je Tomaš.

Zaključio je da sudije i tužioci nisu protiv provjere imovine, već smatraju da je čitav proces bio preuranjen i da nije u potpunosti usklađen sa pozitivnim propisima koji detaljno regulišu ovu oblast.

– Radi se o vrlo osjetljivim pitanjima i podacima, pa je bilo važno sve provesti na način koji garantuje zaštitu prava i privatnosti – istakao je predsjednik Osnovnog suda Brčko distrikta Dragan Tomaš.

Fena/Visoko.co.ba