Sud BiH prošle godine donio 40 presuda: Kriminalci državi moraju vratiti 1,7 miliona maraka

U četrdeset presuda izrečenih tokom prošle godine na dva odjela Suda BiH, naloženo je da se od osuđenika oduzme ukupno 1,7 miliona KM koje su stekli vršeći krivična djela. Najveći iznos do pravosnažnosti presude koja mu je izrečena morao bi na račun državnog budžeta uplatiti Davor Mandić i to 845.671 KM.

Naplata od penzionera

Mandiću je odlukom Suda BiH zbog organiziranog kriminala i pranja novca pored novčane kazne dosuđeno i sedam godina robije. On je bio član zločinačke organizcije Darka Eleza koja je 29. juna 2006. godine opljačkala Privrednu banku Sarajevo, odnijevši oko 2 miliona eura. Zadaća Mandića je bila da novac stavi u legalne tokove i da za određenu naknadnu čuva novac u ime zločinačke organizacije. Kupio je dionice različitih preduzeća u BiH, te određenim osobama posuđivao novac sa lihvarskim kamatama.

Osim od njega Sud BiH je naložio da se oko pola miliona KM oduzme od firme „Nasko d.o.o.“, vlasništvo Nasmera Karića iz Tuzle. On je osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu i oduzimanje ovog novčanog iznosa kojim je oštetio državu. Karić je kao direktor izbjegavao plaćanje PDV-a tako što je u svojim knjigama u 2009. i 2010. fiktivno prikazivao i evidentirao nabavke robe, uglavnom kafe i šećera u vrijednosti od oko tri miliona KM, sa ulaznim PDV-om u iznosu od 511 hiljada KM, od preduzeća koja nisu dostupna.

Državi novac mora vratiti i Nedžad Bajraktarević i to ni manje ni više nego 600.000 KM koje je ukrao kao suključar Centralne banke BiH. On je zbog ove krađe osuđen na 10 godina zatvora te je obavezan da vrati novac koji je na prevaru iznio iz banke.

Sud BiH je Aliji Raščiću iz Visokog naložio da isplati državi 199.000 KM koje je utajio izbjegavajući plaćanje PDV-a kao odgovorna osoba u preduzeću „A&R VODENICA“ iz Visokog.

Uprkos ovim presudama, imovina stečena kriminalom uglavnom i nakon sudskih presuda ostaje u rukama kriminalaca jer naplata novca u budžetu traje godinama i to uglavnom zbog sporosti sudova. Vidljivo je to iz presuda koje su izricane ranijih godina. Tako od ukupno 19 miliona KM stečenih kriminalom u posljednjih pet godina, koliko je prema presudama Suda BiH zapravo trebalo biti zaplijenjeno, naplaćeno je svega jedan milion KM.

Koliko su spore naplate potraživanja najbolje pokazuje Raščićev primjer, koji je inače penzioner. Sud BiH je naredio da mu se 199.000 KM oduzme, između ostalog, zaplijenom jedne trećine njegove penzije. Tako bi on mogao presudu za oduzimanje nelegalne imovine zbog porezne utaje otplaćivati narednih 13 godina.

Ranijih godina se često dešavalo i to da kriminalci, kako bi izbjegli vraćanje ukradenog, svu imovinu poklanjaju i prepisuju bližnim srodnicima. Novim zakonskim rješenjima to je spriječeno, te sada Sud može oduzeti i imovinu koja pripada bližim srodnicima osuđenika ako se utvrdi da tu imovinu nisu mogli steći sami i na legalan način.

Spori sudovi

Kako nam je kazao nekadašnji sudija i advokat Vlado Adamović, tužioci sada imaju i mogućnost da prilikom početka krivičnog postupka traže blokiranje imovine osumnjičenika do okončanja suđenja. Međutim, kriminalci, upoznati sa tom činjenicom imovinu često osiguraju na različite načine prije njene blokade. Upravo se to dogodilo i sa predmetom Bosnalijek. Uprkos činjenici da je zatražena blokada imovine, dok je rješenje o tome doneseno, Amar Arslanagić, jedan od optuženika, uspio je, iako u pritvoru, sa računa podići i potrošiti značajnu sumu novca. Za tako nešto krivica pada na sudove.

-Nažalost moram kazati da sudovi jestu spori i da ne reaguju adekvatno na ovakve zahtjeve. Može proći i mjesec dok donesu rješenje o blokadi imovine iako je to u suštini jednostavna pravna radnja koja ne traje duže od 24 sata. Kada bi se tako provodila, bila bi osigurana i naplata oduzete imovine u većem procentu – kazao nam je Adamović.

Osim ovoga veliki je problem i u činjenici da jednom oduzetom imovinom, kada do toga i dođe, nema ko da upravlja jer Agencija za upravljanje oduzetom imovinom još nije operativna.

-Ova Agencija bi morala zaživjeti kako bi naplata bila osigurana jer imate, primjera radi, stotine oduzetih automobila koji propadaju jer nema ko da upravlja tom imovinom. Tako neki oduzeti automobil koji je vrijedio 100.000 nakon par godina mnogo gubi na vrijednosti, a samim tim i budžet BiH koji nije naplatio presudu – kaže Adamović.

Inače, uspostavljanje ove agencije predviđeno je novim Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine krivičnim djelom koji je konačno usvojen 2014. godine.

Humanitarna podjela ukradene imovine 

Zakonom o oduzimanju nelegalno stečene imovine krivičnim djelom predviđeno je i da se imovina oduzeta od kriminalaca može pokloniti u humanitarne svrhe. Međutim, ovakva mogućnost nije zaživjela u praksi sudova u našoj zemlji pa tako zaplijenjena imovina propada.

Najčešće je vraćaju dileri, prevaranti…

Prema podacima Suda BiH, u 2015. imovina je najčešće oduzimana onima koji su proglašeni krivim za organizirani kriminal i rasturanje narkotika. Također, oduzimanje nelegalno stečene imovine određeno je i okrivljenima za krijumčarenje ljudi i roba te onima koji su utajili porez. U nekoliko slučajeva krivci moraju vratiti državi novac zbog pronevjere i zloupotrebe položaja.