Dok iz Brisela stižu pozivi da nam otvore pregovore, u zgradi državnih institucija danas su sve učinili da pokažu još jednom političku nedoraslost. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine još jednom je skinut s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara. Bezuspješni pokušaji razmatranja ovog zakona više se i ne broje. Tačke sporenja od početka ostale su iste. Nadležnosti i sjedište Apelacionog odjeljenja.
Podsjećamo, radi se o bitnom zakonu koji je, između ostalog, dio paketa postavljenog kao uslov za otvaranje pregovora.
Odluka Evropskog vijeća sve bliža. Brojimo sate, uz primjetan optimizam da je urađeno dovoljno za otvaranje pregovora. Zato Vijeće ministara ne žuri. Konkretne poteze zamijenili simbolični. Dva evropska zakona povučena s dnevnog reda, ali Strategija javnih nabavki usvojena. Ono teže ostavljeno za kasnije. Zapeli i, čini se, stali na Zakonu o Sudu. Usaglašavanje bez kraja, odugovlačenje, uzaludni pokušaji i prolongiranje. Ni koraka naprijed.
“Sjedište, prije svega, i naravno, tražimo detaljno i precizno da se nadležnosti suda ne diraju, da ne mogu biti ništa manje, a da ostanu u najmanju ruku barem jednake”, poručio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (NiP).
“Iz jednog dijela Federacije nemaju političke hrabrosti da shvate da RS ima kredibilan zahtjev da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banjaluci i nema političke podrške u tom smislu. A mi ne prihvatamo nikakvo drugo rješenje”, naglasio je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD).
Između Banjaluke i Istočnog Sarajeva, Ministarstvo pravde nudi kompromis, sve dok Parlament Bosne i Hercegovine ne donese konačnu odluku. No, i od kompromisa SNSD očekuje više.
“Da se u roku od godinu odredi sjedište, a da do tada bude gdje je i sada, to je Sarajevo”, naveo je Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine.
“Ko može biti toliko politički naivan, da pod plaštom evropskog puta prihvatimo nešto za šta ćemo za godinu odlučiti. Pa ne možemo sutra odlučiti za neke stvari, a ne za godinu”, komentirao je Košarac.
U sjeni bitke za sjedište, ostale nadležnosti. Uoči sjednice u medijima kruži dio zakona. A opozicija upozorava na suštinu: zakonom bi bile ugrožene nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine.
“Za većinu krivičnih djela koja se počine u jednom entitetu Sud Bosne i Hercegovine ne bi bio nadležan. To je ono što je SNSD-u bilo važno”, objašnjava Milan Dunović, predsjednik kluba DF-a u Zastupničkom domu BiH.
“Umara ova priča, vidim da su opet ovi lagali danas, ovi opozicionari, neki drugi ljudi su danas opet pisali o tome kako se popuštalo. A upravo iz tog razloga muku mučimo s tim zakonom koji je vrlo važan evropski zakon”, izjavio je Konaković.
Jesu li nadležnosti smanjenje, samo dobro upakovane? Objašnjenja pomalo konfuzna. Državna koalicija o istom zakonu, ali svako iz svog ugla. Za Trojku nadležnosti još nisu precizirane, za SNSD otvoreno pitanje, a za resornog ministra, čini se, završeno.
“Iz Venecijanske komisije su zahtijevali da jasno preciziramo te situacije i mi smo samo primijenili Aneks 4 Dejtona i odredbu članka 83. Ugovora o funkcioniranju EU pod kojim uvjetima, za koje oblasti kaznenog djela može se preuzeti gonjenje. Dakle, nije smanjena nadležnost, nije proširena, ona je jasna i precizirana”, istakao Bunoza.
“Ne na način kako je to predlagač ministar pravde ponudio. Nećemo dozvoliti da se bilo kakvim tumačenjem, bilo kog pojedinca, pod plaštom ne znam kakvog puta donese bilo kakva odluka koja će štetiti poziciji RS-a u svakom smislu”, poručio je Košarac.
Zacrtani ciljevi i nepomirljivi stavovi još jednom demonstrirani. Zakon o Sudu ostaje na čekanju, novog pritiska iz Evropske unije ili kompromisa po volji svih, ako takav zaista postoji jer je vizija ovog zakona u državnoj koaliciji potpuno različita.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.