Stvoriti uvjete da se ljudi zapošljavaju i na određeno vrijeme

484

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Adnan Delić u intervjuu za Agenciju Fena govori o uslugama koje ova agencija pruža osobama iz BiH koje žele raditi u inozemstvu, bh. radnicima u inozemstvu, edukacijama radi bolje pripreme osoba za tržište rada, kao i o broju nezaposlenih i radu ‘nacrno’.

Da li Vam se javljaju osobe koje želi ići na rad u inozemstvo da provjerite da li se, zaista, radi o legalnom zapošljavanju i s koliko država imamo potpisane sporazume o zapošljavanju?

I pored brojnih medijskih apela našim građanima da sve konkurse za zapošljavanje u inozemstvu pokušaju provjeriti u Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, ne mogu reći da smo zadovoljni brojem građana koji koriste ovu mogućnost. Istina, mi svakodnevno imamo na desetine stranaka koje se informiraju o mogućnosti zapošljavanja u inozemstvu, međutim, mali je broj njih koji se javljaju da bi provjerili postojeće oglase za zapošljavanje u inozemstvu. Ali evo, još jednom apeliram na naše građane da sve oglase za zapošljavanje u inozemstvu pokušaju provjeriti u Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine da bi na vrijeme dobili informaciju da li se radi o legalnom zapošljavanju ili ne. Također, ponavljam da Bosna i Hercegovina za sada ima samo jedan sporazum o zapošljavanju i to s Republikom Srbijom, dok se nadamo skoroj ratifikacijij sporazuma o zapošljavanju sa Slovenijom i Katarom.

Koliko bh. radnika, prema Vašoj evidenciji, radi u inozemstvu i koje su zemlje najzastupljenije ?

Mi ne posjedujemo podatke o tome koliko je naših građana zaposleno u inozemstvu jer te podatke vode države koje uvoze radnu snagu. Mi imamo podatke o broju radnika koji su putem Agencije otišli na rad u inozemstvo, ali je mnogo veći broj ljudi koji u inostranstvo odlazi samoinicijativno. Prema podacima koje imamo od kolega iz inozemstva, najviše naših ljudi radi u Hrvatskoj i Sloveniji. U Sloveniji su uvjeti rada dobri, imamo odličan Sporazum o socijalnom osiguranju i naši ljudi tamo imaju identična prava kao i domaći radnici. S Hrvatskom je situacija drugačija, jer u Hrvatskoj radi jako veliki broj ljudi koji imaju dvojno državljanstvo te se oni ne računaju u Hrvatskoj kao strani radnici. Istovremeno, veliki broj njih radi ‘nacrno’ i dok su na radu u Hrvatskoj još se nalaze na evidencijama biroa i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Po nekim procjenama tokom ljetne turističke sezone više od 20.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine radi u Hrvatskoj, a da se istovremeno vode na našim evidencijama nezaposlenih. Osim ovih dviju država veliki broj naših ljudi radi i u Njemačkoj, Austriji, Srbiji te tokom ljetnih mjeseci u Crnoj Gori.

Koliko ste radionica organizirali ove godine,  za koga i s kojim ciljem?

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je ove godine, u okviru Projekta zapošljavanja mladih (YEP), a u partnerstvu s Ministarstvom civilnih poslova BiH, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i Federalnim zavodom za zapošljavanje organizirala Forum o zapošljavanju mladih, na kojem su se susreli predstavnici vladinih institucija, poslovnog sektora i civilnog društva, radi definiranja preporuka o tome kako putem partnerstva uticati na formuliranje učinkovitih javnih politika u ovoj oblasti, što bi vodilo ka povećanju zaposlenosti mladih. Glavna tema Foruma o zapošljavanju mladih je bila promoviranje javnih, privatnih i inicijativa civilnog društva koje iznalaze konkretna rješenja za zapošljavanja mladih. Cilj je da se ove inicijative promovišu i osnaže putem strateškog partnerstva, razmjene iskustava i dobrih praksi. Također u novembru samostalno organizujemo međunarodnu konferenciju o temi Regionalna mobilnost i zapošljavanje mladih, gdje ćemo pokušati da dođemo do konkretnih rješenja kada je u pitanju zapošljavanje mladih osoba. Ove godine, na zahtjev udruženja Roma „Euro Rom“, a u okviru naših kapaciteta, pružili smo podršku romskoj populaciji u Bosni i Hercegovini putem niza radionica za građane Rome o pripremanju i pisanju biznis plana koji im je potreban da bi konkurirali na programe samozapošljavanja koji raspisuju zavodi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini. Ovom aktivnosti obuhvaćeno je više od 25 općina u kojima žive Romi.

Za koliko je povećana nezaposlenost u BiH u ovoj godini i šta Agencija sve čini da bi se popravila opća slika tržišta rada u BiH ?

Prema najnovijim podacima kojima raspolažemo u septembru 2011. godina bilo je registrovano 529.989 nezaposlenih, dok je taj broj u septembru 2012.  bio 545.520. Iako zavodi i službe zapošljavanja svakodnevno posreduju u zapošljavanju ljudi, a Agencija posreduje u zapošljavanju u inozemstvu, mi smo u jako teškom položaju jer ekonomski sektor jednostavno nema potrebna upošljavanja velikog broja novih radnika te se iz tog razloga nezaposlenost i povećala. Ono što je generalno potrebno jeste popraviti ekonomsku sliku države, privući strane investicije, smanjiti cijenu rada putem smanjenja poreza, a istovremeno provesti detaljnu akciju protiv rada ‘nacrno’ te na kraju otvoriti javne radove da bi se veliki broj nezaposlenih s niskom kvalifikacijom mogao uposliti barem na jedno vrijeme.

(Fena)

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.