BiHStranački lideri jedinstveni: Državna imovina pripada isključivo državi BiH

Stranački lideri jedinstveni: Državna imovina pripada isključivo državi BiH

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić te predsjednici SDA, SDP-a, NiP-a, NS-a, NES-a i SBiH-a Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Ogrešević i Semir Efendić pozvali su političke aktere u BiH da prestanu s destruktivnim politikama i da dosljedno poštuju Dejtonski mirovni sporazum, Ustav BiH, konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, kao i potpisane međunarodne sporazume.

Stranački lideri usaglasili su i potpisali zajedničku izjavu o državnoj imovini BiH u kojoj su podsjetili da su odlukama Ustavnog suda BiH zauzeti konačni i obavezujući pravni stavovi da je država BiH nasljednik državne imovine (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, te imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji.

U opisu državne imovine, koji je dao Ustavni sud BiH, jasno stoji da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti da može izvršavati svoje nadležnosti, nego je državna imovina i “javno dobro” (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima u državi.

– Državna imovina reflektira državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo državi BiH, a ne entitetima. Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast. Zbog toga je i reguliranje državne imovine njena isključiva nadležnost – naveli su potpisnici izjave.

Naglasili su da država BiH i državna imovina ne mogu i ne smiju biti predmet bilo kakve političke trgovine jer samo država BiH ima isključivu nadležnost da općim i/ili pojedinačnim pravnim aktima, donesenim od strane nadležnih organa vlasti po tačno utvrđenom postupku, uređuje sva pitanja koja su vezana za državnu imovinu. Te odluke entiteti, kao i svi drugi niži nivoi vlasti, moraju poštovati.

Mišljenja su da se državnim zakonom o imovini treba osigurati efikasno i transparentno upravljanje i raspolaganje državnom imovinom BiH, koje će biti u službi postizanja kvalitetnijeg životnog standarda stanovništva i zaštite interesa države te osigurati odgovorno raspolaganje, brigu i unapređenje prirodnih bogatstava, kulturne i historijske baštine, te drugih strateških državnih interesa.

Država Bosna i Hercegovina posjeduje ne samo vanjski, već i unutrašnji kontinuitet (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, kojeg funkcionalno predstavlja državna vlast. Pojam „država” sadržan u odredbama Ustava BiH odnosi se isključivo na Bosnu i Hercegovinu.

Preciznije rečeno, to se odnosi na tri različita elementa: na sveukupnu državu BiH, međunarodnopravno priznatu, nezavisnu, i suverenu; na najviši nivo vlasti u državi (za razliku od entitetskih i nižih nivoa vlasti), te suverenog međunarodnopravnog sljednika (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine.

– Neupitni kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i današnje države Bosne i Hercegovine nedvosmisleno upućuju na zaključak da je državi BiH, prema Sporazumu o sukcesiji, data državna imovina navedena u tom Sporazumu, tj. da je Bosna i Hercegovina titular te imovine. Nikakve neutemeljene izjave ne mogu promijeniti elementarne ustavnopravne činjenice – jasnog su stava potpisnici zajedničke izjave.

Također su naveli da Tužilaštvo BiH i drugi nadležni organi moraju procesuirati odgovorne osobe koje najavljuju da će nastaviti neustavno i nezakonito knjiženje državne imovine na entitet Republika Srpska jer izjave pojedinih funkcionera iz entiteta RS o tome će nezakonito knjižiti državnu imovinu predstavljaju nastavak opasne politike podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Prijetnje secesionizmom upućene od strane zvaničnih predstavnika entitetskih organa vlasti RS-a i pojedinih političkih stranaka koje primarno djeluju na prostoru entiteta RS, te njihovo odbijanje da provode konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH predstavljaju grube nasrtaje na Dejtonski mirovni sporazum, čime se ugrožavaju mir i stabilnost u BiH i cijelom regionu – dodaje se.

Najavili su da će se na svaku aktivnost koja predstavlja prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu i međunarodnopravnom subjektivitetu BiH odgovoriti snažno i odlučno, svim potrebnim mehanizmima i sredstvima.

Upozorili su predstavnike međunarodne zajednice, naročito zemlje svjedoke Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i Ured visokog predstavnika za BiH (OHR), da je krajnje vrijeme da preduzmu odlučne korake kako antidejtonska i antiustavna politika organa vlasti entiteta RS ne bi doživjela eskalaciju sa nepredvidivim i nesagledivim posljedicama.

Izostanak odlučne reakcije predstavnika međunarodne zajednice na dosadašnje antidejtonske aktivnosti usmjerene protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kontinuirano ohrabruje entitetske institucije vlasti RS-a i političke snage predvođene Miloradom Dodikom da nastave sa aktivnostima usmjerenim protiv BiH.

Pozvali su stoga sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da poštuju princip vladavine prava i prestanu s generiranjem kriza. Posljedice političkih kriza su odlazak mladih ljudi, izostanak stranih investicija, zaustavljanje rasta ekonomije i pad životnog standarda, što nikome neće donijeti dobro.

– Umjesto toga, potrebno je da se svi posvetimo ispunjavanju uvjeta iz Mišljenja Evropske komisije, kako bismo ubrzali naš put prema Evropskoj uniji, te provođenju Programa reformi Bosne i Hercegovine na NATO putu – zaključuje se u zajedničkoj izjavi o državnoj imovini BiH.

Visoko.ba/federalna.ba/Fena


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE