Što je cilj prijatelja iz međunarodne zajednice?

Iza zatvorenih vrata, sinoć je Derek Chollet ugostio predsjednike SDA i HDZ-a, Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića. Teme one standardne – stabilnost, europski i NATO put. No ključna, ona neizbježna – izborni zakon. A poruke kao i prethodnih godina, mjeseci i tjedana. Dogovora nema.

Nakon Palmera i Escobara, Derek Chollet. Još jedan američki diplomat koji se u našoj zemlji bavi izmjenama Izbornoga zakona. Iako je poručio da je za kredibilnije izbore potrebna potpora svih stranaka, na razgovor je pozvao samo predsjednike SDA i HDZ-a. Razlog, između ostalog, da bi ih potakao na liderstvo. A evo i poruka spomenutih domaćih lidera nakon sastanka:

“Hitne izmjene Izbornog zakona te ograničene ustavne promjene moraju poštivati prava i ravnopravnost konstitutivnih naroda i izbjeći diskriminacije”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.

“Američki prijatelji su uz nas, ali očekuju da mi vodimo procese da mi nudimo rješenja i veoma su uporni u tome da gospodin Čović i ja trebamo ponuditi rješenja, tako da smo otprilike na onome istom na čemu smo bili i do sada”, naveo je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

A to znači da nisu blizu ni dogovora ni rješenja. Dakle, ponovo gledamo isti scenarij. Ovo je po tko zna koji pokušaj međunarodne zajednice da spomenuti dvojac natjera na kompromis. Jedan od njih bio je i Mostarski sporazum, koji su potpisali. Zahvaljujući njegovom prvom dijelu nakon 12 godina održani su izbori u gradu na Neretvi, a njegov drugi dio obvezao ih je da se pozabave izmjenama Izbornoga zakona BiH.

“Ova dvojica gospode imaju i dogovor i saglasnost da na tome rade. Naravno da to nije dovoljno, potrebna nam je natpolovična većina za izmjene i dopune Izbornog zakona i dvotrećinska, odnosno mnogo veća za izmjene Ustava, tako da nam treba mnogo širi spektar političkih usbjekata”, istakao je Johann Sattler, šef Izaslanstva EU-a u BiH.

Dakle, matematika je odavno jasna. Bez oporbe nema niti izmjena Izbornoga zakona. Iako su do sada sudjelovali u razgovorima, sada na njih nisu pozvani. A odgovor na pitanje zašto i što je cilj prijatelja iz međunarodne zajednice – dali su sami:

“Stječe se dojam da su pregovori sa vladajućom koalicijom na državnom nivou otišli daleko i stječe se dojam da postoje već obrisi njihovog dogovora i sada se traži neka vrsta alibija od opozicije da se podrži ono što oni već dogovaraju”, rekao je Edin Forto, predsjednik Naše stranke.

“Vladajući dogovaraju Izborni zakon koji sve više liči na uspostavu treće izborne jedinice. Ono na šta će biti pritisak je to da opozicija pristane da učestvuje u izmjeni Ustava, a onda će vladajući usvojiti izmjene Izbornog zakona onako kako oni smatraju da treba. Nisam siguran da će to ići tako”, smatra Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu BiH.

Da to neće baš tako ići, smatraju i oni upućeniji. Konkretnije, u pitanje se dovodi kredibilitet američkih izaslanika koji u posljednje vrijeme posjećuju našu zemlju.

“To nije najviši rang američke diplomatije. Gabriel Escobar je 5. po rangu američki diplomata, Derek Chollet je jedan od savjetnika pri vrhu State Departmenta, tako da to nije prvi ešalon State Departmenta. Treba imati rezervu prema tome da li će oni i njihov dolazak promijeniti stanje na terenu”, pojasnio je Hamza Karčić, profesor međunarodnih odnosa na FPN-u.

A stanje na terenu izgleda otprilike ovako – dok se stranci bave Izbornim zakonom, državne institucije, gdje u konačnici treba da bude i usvojen izborni zakon, u blokadi su. Do kraja godine manje od mjesec i pol, a proračun nikad nismo usvojili. Građani strahuju od rata, mladi odlaze, strani investitori ne dolaze, ekonomija na koljenima, cijene divljaju, a koronavirus odnosi živote. Dobrodošli u Bosnu i Hercegovinu!

Visoko.co.ba/federalna.ba