Stari Grad Visoki: Priča o čudesnom dragulju srednjovjekovne Bosne

Stari grad Visoki, nekadašnje središte političkog i duhovnog života srednjovjekovne Bosne, nalazio se u podnožju brda Visočica. Ova utvrda, smještena iznad doline gdje se danas nalazi grad Visoko, pružala je nevjerovatan pogled na okolinu i svjedoči o bogatoj historiji bosanske države.

Prvi put se spominje u dokumentima iz 1355. godine, kada je ban Tvrtko I Kotromanić, zajedno sa majkom Jelenom i bratom Vukom, izdao povelju Dubrovčanima. Tvrtko u ovoj povelji naziva Visoki ‘castrum’, što potvrđuje njegov značaj kao tvrđave.

Historijski značaj i građevinska struktura

Grad je vjerovatno nastao mnogo prije nego što se spominje u izvorima. Prema mišljenju historičara Marka Vege, mogao bi se identificirati s nazivima Bosna, Bossina, Posana, a izgradio ga je Stjepan II Kotromanić, koji je u njemu izdao povelju 1334. godine. Utvrda je imala prvenstveno odbrambenu funkciju, ali je također bila mjesto gdje su bosanski vladari izdavali mnoge povelje i dokumente.

Stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 metara i širine oko 25 metara, s dvije kule koje su ga štitile. Zidovi su građeni od lokalnog pločastog vapnenca, a okruženi su jarkom dubine oko 4 metra i širine od 8 do 10 metara. Grad je bio strateški postavljen, s prilazom na jugozapadnoj strani, te je kontrolirao okolne trgove i prometne pravce.

Političko i duhovno središte

Visoki je bio sjedište bosanske biskupije već u 11. vijeku, a kasnije i mjesto gdje su stolovali visoki dostojanstvenici bosanske crkve. Kulin Ban je krajem 12. vijeka podigao crkvu u Biskupićima, dok je u Moštrima, mjestu pored Visokog, jedno vrijeme bio kraljevski dvor. U Milama, današnjim Arnautovićima, bilo je mjesto održavanja sabora i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva između 1377. i 1461. godine.

Vjeruje se da je upravo u Milama 29. avgusta 1189. napisana čuvena povelja Kulina bana, koja predstavlja ‘rodni list’ bosanske državnosti, a bila je trgovački ugovor između Bosne i Dubrovačke republike. U Milama nisu samo održavani skupovi ondašnje političke elite, na ovoj lokaciji je pronađen pečatni prsten s likom nekog okrunjenog vladara na kojem se jasno vidi kruna.

Arheološka otkrića i naslijeđe

Iako je Visoki napušten prije osmanskog osvajanja 1463. godine, njegovo naslijeđe i važnost potvrđeni su arheološkim iskopavanjima tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina. Najstarija sačuvana literatura o Visokom potiče od Đorđa Stratimirovića iz 1891. godine, dok je Đoko Mazalić 1953. godine dao detaljan opis ruševina, što je i danas nezamjenjiv izvor informacija o starom gradu.

Trgovište i Podvisoki

Podno tvrđave nalazilo se podgrađe Podvisoki, koje je imalo značajno trgovište (mercatum) i carinu (gabela), jednu od najvažnijih u Bosni. U 15. stoljeću, Visoki i Podvisoki se često spominju u historijskim izvorima, a ostaci srednjovjekovnih nekropola potvrđuju gustu naseljenost ovog kraja.

Iako nije razvio u utvrđenje velikog značaja poput Bobovca, Visoki je imao ključnu ulogu u lokalnim sukobima i trgovini. Sa svojim strateškim položajem, bogatom historijom i arheološkim ostacima, stari grad Visoki ostaje važan svjedok prošlosti i simbol srednjovjekovne Bosne.

Bosanske piramide

Postoje jasni dokazi da se na području Visokog živjelo i puno ranije. Angažman dr. Semira Osmanagića i arheološki projekt iz Bosanske doline piramida u Visokom već godinama izaziva veliku pažnju svjetske javnosti, ali i postaje senzacija za hiljade turista koji dolaze iz cijelog svijeta, kako bi i sami provjerili tvrdnje u postojanje piramida u srcu Evrope.

Prije dvije godine je na otvaranju teniskog terena u Visoko došao i tada najbolji teniser svijeta, Novak Đoković.

Nije to bilo Đokoviću prvi put da posjeti grad Visoko, jedan od najboljih tenisera svijeta je čest gost arheoloških nalazišta na području Bosanske doline piramida.

Dr. Osmanagić je u ranijem razgovoru za portal Radiosarajevo.ba naveo da vjeruje da će i ostali lokalni i svjetski teniseri pratiti njegov primjer i posjetiti Visoko, koje iz godine u godinu plijeni sve veću pažnju turista iz cijelog svijeta.

“Istraživanje bosanskih piramida traje 19 godina. Stotine stručnjaka različitih profila, stotine volontera iz 64 zemlje svijeta i naši uposlenici potvrdili su da imamo kompleks od šest piramida, imamo sedam ulaza u podzemne tunele. Mreža koja je dugačka desetinama kilometara. Imamo energetski, ljekoviti, duhovni aspekt ovog projekta”, rekao nam je tada dr. Osmanagić, pa istaknuo:

“Imamo najveće piramide na svijetu. Bosanska piramida sunca je visoka 368 metara prema lidar tehnologiji. Na vrhu piramide Sunca energetska zraka 28 kHZ. Riječ je o skalarnim valovima koji su korišteni za komunikaciju. Unutar tunela imamo ljekoviti aspekt, najvišu koncentraciju negativnih jona. Orijentacija stranica bosanske piramide prema sjeveru je najpreciznija na svijetu, a beton piramide je najkvalitetniji na svijetu. Prema tome, u potpunosti mijenjamo narativ prema piramidama.”